≫ 

Tvorac Skypea za Telegraf otkriva svoju tajnu uspeha, šta je inoviranje u nulama i zašto nije želeo da ima tehničku podršku

Jonas Kjelberg potpuno je promenio način na koji komuniciramo zahvaljujući prostoj ideji koju je nazvao Skype

  • 1

Kao jedan od osnivača Skypea, Jonas Kjelberg bio je deo jedne od najvećih kompanija.

Zahvaljujući prostoj i inovativnoj ideji, Skype je revolucionarizovao i potpuno poremetio telekomunikacioni sektor.

Otkriven tačan datum kada će internet izgubiti svoju neutralnost

U okviru programa Direct media akademije, Jonas će posetiti Bepograd i 18. maja održati predavanja, a mi smo dobili priliku da porazgovaramo sa njim i steknemo uvid u brojne stvari i ideje koje su od Skypea stvorile jednu od najvažnijih stvari u protekloj deceniji.

Skype je nastao davne 2003. godine, a Jonas je zahvaljujući prilično prostoj formuli uspeo da ga pretvori u globalan fenomen.

Printskrin: Youtube/Skype je potpuno poremetio telekomunikacioni sektor

- Ako Skype ne može da koristi moja baba, to nije njena greška, već programera. Zato smo gledali da što više uprostimo sve na čemu smo radili. Gledali smo da smanjimo troškove tako što smo koristili kompjutere ljudi koji su koristili Skype kao mrežu servera i samim tim nismo zavisli od sopstvenih resursa.

Ipak, na samom početku, niko nije previše razmišljao o uspehu, glavna ideja bila je popularizacija i širenje.

- Morate da znate šta želite i da li možete da pobedite u svom planu. Mnogu su pokušali da nas kopiraju, ali niko nije krenuo u nešto revolucionarno kao što je bio naš potez.

Nismo znali da li ćemo pobediti, ali smo davali sve od sebe da u tome uspemo. Ljudima smo slali mejlove i ohrabrivali ih da isprobaju Skype. U to vreme nije bilo drugog načina da dođete do korisnika.

Ključna stvar za naš rast bili su niski troškovi. Dali smo sve od sebe da ih svedemo na minimum i zato smo bez ikakvih problema mogli da se širimo. Sličnu taktiku danas koriste Uber, Airbnb, a na samom početku je to radio i Google.

Ovu ideju o smanjenju troškova kako bi se novac trošio na rast Jonas naziva inoviranje u nulama (inovating in zeros)

Printskrin: Youtube/Ključ rasta jeste smanjenje troškova

Ideja je bila da se smanje troškovi koje konkurencija još nije uspela. Primera radi, Airbnb je eliminisao troškove održavanja hotela, Uber ne troši novac na vozila, a Amazon je eliminisao potrebu za fizičkim prodavnicama.

A Skype je da izbegne korišćenje telekomunikacione troškove tako što je umesto masivne mreže sopstvenih servera, koristio kompjutere ljudi koji su koristili Skype, ali i internet koji je "besplatan" - za razlikju od impulsa.

Još jedna prilično važna stvar koju je Jonas uveo, tačnije, gotovo potpuno izbacio bila je tehnička podrška.

- Tehnička podrška bi samo usporila naš razvoj i povećača troškove jer bismo morali da imamo tehničku podršku na brojnim jezicima. A po mom mišljenju, tehnička podrška vrlo često napravi samo više problema nego rešenja.

Zato smo odlučili da je praktično nemamo. Ako se nekome nešto ne sviđa, jednostavno može da deinstalira Skype jer ih niko ne tera da ga koriste.

Iako bi svaki poslovni čovek trebalo da bude svestan da konkurencija ne spava i pokušava način da ga skine s trona, podjednako je važno da bude svestan razloga zbog kojih ljudi koriste njegove usluge.

A čini se da je Skype uspeo da nadmaši konkurenciju i ljudima pruži uslugu koju rado koriste - uprkos manama koje su deo svakog proizvoda.

A danas, Jonas nije samo poslovni čovek sa jednim uspešnim poduhvatom za svojim pojasom, već je i uspešan investitor koji svoju energiju troši na pronalaženje sledeće velike stvari koja će uzdrmati uspavane gigante, i jedva čekamo da vidimo šta će to biti.

VIDEO Zakerberg se izvinio celom svetu:

(Telegraf.rs/U.J.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA