KRATKA ISTORIJA KONDOMA: Evo čime su se sve naši preci štitili od trudnoće

Ako ste mislili da su kondomi izum modernog vremena prevarili ste se. Postoje naznake da se neka vrsta prezervativa koristila pre više od 10.000 godina

  • 2

Osim činjenice da su jedan od najboljih načina za zaštitu od neželjene trudnoće i polno prenosivnih bolesti, nova studija pokazuje da je korišćenje kondoma dobro za vaginalno zdravlje i smanjuje broj infekcija kod polno aktivnih žena. Izgleda da ljudi misle da "bez gumice nema ljubavi" još od jedanaestog milenijuma pre nove ere.

Tragovi u pećinama

Prvi dokazi o postojanju kondoma su oni umetnički na zidovima pećine “Grotte des Combarrelles” koji datiraju iz perioda 10.000 godina pre nove ere. Naučnici su uspeli da odgonetnu crteže koji, navodno, predstavljaju tadašnje kondome - odnosno navlake koje su muškarci stavljali na penis.

1.000. godina pre nove ere

Neki istoričari tvrde da su prve verzije kondoma napravljene od tkanina u drevnom Egiptu. Njihova namena nije bila kontracepcija, već zaštita od polno prenosivih bolesti koje su bile poznate i u to vreme.

Petnaesti vek

U to vreme bogati slojevi društva u Kini i Japanu koristili su kondome koji prekrivaju samo glavić. Takođe, u to se doba u Kini pojavljuju prezerativi napravljeni od jagnjećih creva ili svilenog papira premazanog uljem. U Japanu su se koristili prezervativi izrađeni od oklopa kornjače i rogova životinja.

Šesnaesti vek

Italijanski fizičar Gabrijel Falopius pisao je o strahotama tada česte polne bolesti - sifilisa. Predlagao je korišćenje lanene tkanine kao zaštite. Lan se umakao u hemikalije i potom sušio, a izum je testirao u eksperimentu na 1.000 muškaraca, od kojih nijedan nije zaražen sifilisom.

Sedamnaesti vek

Katolički teolog Leonardus Lesius u delu "De iusttia et iure" napisao je da su kondomi nemoralni, a neki ljudi to tvrde i danas. U to vreme za prezervative su se koristila životinjska creva, a bili su dostupni i javnosti. Ipak, kako su bili dosta skupi, nisu se često koristili. Nakon što se u Velikoj Britaniji 1966. smanjio prirodni priraštaj, za to su prvi put okrivljeni "condons" - kako su ih nazivali.


Osamnaesti vek

Britanski je lekar Danijel Tarner smatrao da kondomi podstiču muškarce na promiskuitet. U to doba brojni lekari bili su protiv kondoma, ali njihovo tržište se širilo pa su se prodavali na mestima poput pabova, apoteka i dućana. Krajem veka, ljudi su se javno zalagali za kontracepciju, a uz kondome se često koristio i rastvor limuna i čaja od peršuna kojim se ispirala vagina.

Devetnaesti vek

Čarls Gudjir, američki samouki hemičar, kreirao je automobilske gume i razne druge proizvode od gume, a između ostalih i gumene kondome. U Irskoj je u to doba bilo zabranjeno reklamirati kondome kao danas cigarete - iako su se mogli prodavati i kupovati. Krajem veka ljudi su umesto reči kondom počeli da koristite reč "gumica".

Od 1900-te do 1950-ih

Nemački hemičar Julius From 1912. godine, osmislio je nov način proizvodnje kondoma - umakao je staklene kalupe u sirovi rastvor gume, što im je davalo glatku teksturu. Njegova linija kondoma popularna je u Nemačkoj i danas. 1920-ih su proizvođači postali kreativniji u oglašavanju kondoma, a njihova prodaja se udvostručila. U američkoj vojsci su se delili besplatno.

1980-te

Bez gumice nema seksa, bio stav više od 40 odsto Amerikanaca tih godina. Najpopularniji su postali Dureks kondomi s lubrikantom, a zbog velike epidemije i straha oko AIDS-a, reklamirali su se kao najbolja zaštita.

Danas

Postoje kondomi svih boja, ukusa, mirisa i dizajna, a postoje čak i poprilično bizarni načini zaštite - poput ovih kondom-gaća. Moderni kondomi su dizajnirani kako bi osigurali maksimalan užitak uz zaštitu koja iznosi oko 96 odsto. Svake godine se širom sveta proda oko pet milijardi kondoma, a najčešće ih koriste mladi između 18 i 24 godine. Po nacijama, najviše ih koriste Kinezi, zatim Britanci pa Australijanci.

(Telegraf.rs / 24sata.hr)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA