OVA HRANA ĆE PROMENITI VAŠ IZGLED: Da li ste spremni za Paleo dijetu?

Temelj ove ishrane čine samo namirnice koje su bile dostupne ljudima u Paleolit dobu, pre 10.000 godina, a činile su je neprerađene namirnice biljnog i životinjskog porekla

  • 6

Temeljne postavke Paleo dijete kažu da bi čovek trebalo da jede onako kako je to radio njegov predaki u vreme Paleolit doba ili starije kameno doba 10.000 g. pr. n.e. daleko pre industrijske revolucije.

Temelj takve ishrane čine samo one namirnice koje su bile dostupne ljudima u razdoblju lovačko-sakupljačkog društva. Najbolja rečenica koja opisuje takav način ishrane jeste: "jedi samo ono što trči, pliva, leti ili raste na zemlji".

Foto: Profimedia/Sciencephoto RM Foto: Profimedia/Sciencephoto RM

To podrazumeva izbegavanje svega prerađenog od strane ljudske ruke i mašina; šećera, soli, proizvoda od žitarica (hleb, testenina), kvasca, hidrogenizovanih ulja i trans-masti, svih tečnosti osim vode, čaja i ceđenog voćnog soka, mesnih prerađevina kao što su salame, paštete i još mnogo, mnogo toga.

Foto: Telegraf/Dragutin Stojmenović Foto: Telegraf/Dragutin Stojmenović

Iz samog koncepta jasno je da nema ničeg revolucionarnog u tom "paleolitičkom" pokretu.Ali, u čemu je onda tajna?

U proteklih 200 godina ljudske navike promenile su se više nego u 2.000.000 godina pre toga, samim tim i prehrambeno-kulinarske tehnologije su poprimile drugačije okvire.

Foto-ilustracija: FreeDigitalPhotos/Apolonia Foto-ilustracija: FreeDigitalPhotos/Apolonia

Današnja hrana ima izuzetno manju nutritivnu vrijednost od one koju su lovili, pripremali i konzumirali naši preci.

Takođe, s industrijskom revolucijom povezujemo pojavu štetnih aditiva koji produžuju rok trajanja, smanjuju troškove obrade i glavni su uzročnici bolesti moderne civilizacije, uključujući gojaznost, dijabetes, srčana oboljenja i rak.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Autori Paleo dijete govore da se trebamo okrenuti hrani koja je organski uzgajana, bez dodataka aditiva.

S obzirom na gore navedene činjenice, nije nam potrebna komercijalna literatura da shvatimo ono što je evidentno.

Foto: sxc.hu adauzie/vierdrie Foto: sxc.hu adauzie/vierdrie

Ključ svega leži u činjenici da sve što unesemo u sebe postaje deo naših stanica, a verujem da niko ne želi biti građen od salama, kukuruznih pahuljica i pašteta.

Kada bi iz svoje ishrane izbacili samo prerađenu hranu (ako niste sigurni kako prepoznati, misli se na konzerve, tube, vakumirane stvari i sve što ne izgleda kao da je nekad bilo živo) dokazano bi izgledali bolje, bili manje bolesni, imali veću koncentraciju.

Fotošop mršavljenje Foto: Facebook

Zvuči odlično? Ništa nas ne košta da probamo živeti na takav način.Ponovimo osnove naše ishrane:

Visokokvalitetni proteini životinjskog porekla kao što su crveno i belo meso, svinjetina, govedina i teletina, jagnjetina, divljač, jaja, iznutrice ( bubrege, srce), sveže ulovljene ribe i školjke.

Foto: AP/Tanjug Foto: AP/Tanjug

Nije potrebno izbegavati masnije delove, jer sva hrana bogata proteinima treba sadržavati i masnoće.

Masnoće bogate Omega 6 masnim kiselinama poput maslinovog i lanenog ulja. Jako bitan izvor esencijalnih masnih kiselina su orašasti plodovi, ponajviše bademi, indijski i brazilski orasi, lesnici, pistaći.

Voće(bobičasto)se preporučuje, jer ima manji glikemijski indeks od skrobastog povrća preporučuje se riža bez glutena kao i crveni krompir,i slatki krompir poznatiji kao batat kao niži glikemijski indeks od belog pirinča i belog krompira.

Foto: sxc.hu/_marta_ Foto: sxc.hu/_marta_

Takođe se preporučuje vlaknasto povrće(kupus,brokoli,tikvice,zelena salata itd) koje takođe ima nizak glikemijski indeks.

Iz prehrane treba izbaciti i biljna, hidrogenizovana i poluhidrogenizovana ulja, što uključuje, ali nije ograničeno na, margarine, sojino ulje, ulje kukuruza, ulje od kikirikija, ulja repice, kao i suncokretovo ulje.

OMEGA 3 MASTI SU NAJBOLJI IZVOR MASTI

Takođe, sav rafinisani šećer (gazirana pića, sokovi, slatkiši) treba smanjiti na minimum, kao i ostale rafinisane ugljene hidrate koji dominiraju u današnjoj kuhinji (tu se prvenstveno misli na testeninu i ostale proizvode od belog brašna pune glutena).

Foto-ilustracija: FreeDigitalPhotos/Praisaeng Foto-ilustracija: FreeDigitalPhotos/Praisaeng

Zaključak:Iako je pravac ovakve tematike pozitivan i ukazuje na suštinu problema današnje ishrane i njenih nuspojava, na nama je da racionalno razmotrimo opcije koje nam se nude.

S jedne strane možemo biti slepe ovce globalne prehrambene industrije i "uživati" u nutrijentima modernog doba, dok se sa druge strane možemo odlučiti za kvalitetnu, organski uzgajanu hranu i misliti na prevenciju bolesti.

Ako je teško obezbediti ili finansirati organsku hranu ,pokušajmo da eliminišemo prerađenu hranu i iz mora lošeg uzmimo najkvalitetnije za sebe.

Napisao: Vladica Jovanović

Vlasnik i trener u "Fukcional CF Vladica"

www.fitnessclubvladica.com

Foto: MR Big/Miloš Marković

Foto: MR Big/Miloš Marković

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Шејн

    4. januar 2015 | 23:07

    Кок матори,па најбоље да направим лук и стрелу и ловим

  • Srb

    5. januar 2015 | 07:50

    A ovaj na slici dole je na steroid dijeti......

  • Mili

    5. januar 2015 | 02:17

    Slažem se ja, samo u paleolitskom periodu nije postojalo radno vreme. Šta jesti ako radimo od 9 do 17 časova, ko će da mi spremi kvalitetan obrok, jedem ono što mi najbliže da kupim. Sve i da poručim nešto što pliva, leti ili trči kako da verujem da sam dobila zadravo, ispravno i kvalitetno. Mislim da smo svi svesni kvaliteta hrane koja nam se nudi na tržištu ali smo nemoćni da bilo šta promenimo, isti je slučaj kao sa farmako mafijom.....

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA