Zasadili su OVU NEOBIČNU TRAVU i obogatili su se 10 PUTA VIŠE nego što su mogli da pretpostave!

Ova trava se trenutno najviše koristi u proizvodnji čvrstih biogoriva za dobijanje toplotne energije, odnosno peleta i briketa, ali ima značajan potencijal u proizvodnji bioetanola i biogasa

  • 7

Naučnici sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta pronašli su biljku koja može da raste na zapuštenim poljima širom Hrvatske, o kojoj se ne treba mnogo brinuti i čiji je uzgoj 10 puta isplativiji od uzgoja kukuruza.

Zasadite ovu biljku i bogatstvo samo počinje da pada sa neba (FOTO)

Reč je o travi Miskantus, najsličnijoj trski, koja bi mogla da aktivira 600 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta koje se trenutno ne obrađuje.

Naučni tim na čelu s agronomom Nikolom Bilandžijom duže vreme istražuje potencijal ove azijske trave koja je već zaludela poljoprivrednike širom Evrope, od Engleske, Portugala i Nemačke do Grčke.

Nikola Bilandžija opisao je "Miscanthus x giganteus" kao brzorastuću energetsku kulturu koja se uzgaja s ciljem proizvodnje što je moguće veće količine biomase.

- Početkom pedesetih godina prošlog veka Miskantus je uvezen u Evropu, karakteriše ga mogućnost uzgoja u različitim klimatskim uslovima i regionima, a reč je o sterilnom hibridu pa ne postoji mogućnost njegovog nekontrolisanog širenja van predviđenih površina uzgoja - kaže Bilandžija.

Foto: Wikipedia/CC BY 3.0 Foto: Wikipedia/CC BY 3.0

Trenutno se najviše koristi u proizvodnji čvrstih biogoriva za dobijanje toplotne energije, odnosno peleta i briketa, no ima značajan potencijal u proizvodnji bioetanola i biogasa. Može se koristiti i za dobijanje celuloznih vlakana u proizvodnji papira, građevinskog materijala, kao punilo u proizvodnji plastičnih ploča te za prostirke za domaće životinje. Jednom oformljen nasad može se eksploatisati narednih 20-ak pa i više godina.

- Biljka ima visok stepen otpornosti na bolesti i štetočine pa se ne koriste pesticidi, dok se sredstva za suzbijanje korova koriste samo u prvoj i po potrebi drugoj godini uzgoja. Ne pokazuje značajnu zavisnost za većim đubrenjem, pozitivno utiče na biološku raznolikost, može se koristiti kao fitoakumulator, smanjuje eroziju tla i tokom energetskog iskorištavanja direktnim sagorevanjem njegova biomasa definisana je kao CO2 neutralna - naveo je Bilandžija.

Iako se ova trava može uzgajati i na plodnim zemljištima, sasvim dobro uspeva i na zemljištima lošijeg kvaliteta kojih u Hrvatskoj ima približno 600.000 hektara.

Foto: Wikipedia/public domain Foto: Wikipedia/public domain

Miskantus se može požnjeti tokom celog perioda mirovanja vegetacije - od jeseni do proleća. Za podizanje zasada postoje dve mogućnosti, i to sadnjom rizoma, odnosno delova podanaka dobijenih mehaničkim putem i sadnicama dobijenim laboratorijskom putem. Rizomi su jeftiniji i cena im se kreće oko kune (0.13 evra) , a cena sadnica je oko dve kune.

Foto: Wikipedia/Foto: Wikipedia/Miya.m Foto: Wikipedia/Foto: Wikipedia/Miya.m

- S obzirom na sklop koji kod Miskantus iznosi od 10.000 do 13.000 sadnog materijala po hektaru, relativno visoko početno ulaganje jedan je od nedostataka koji se nadoknađuje time što od druge godine postoji samo trošak žetve i davanje minimalne količine đubriva pa je, dugoročno gledano, Miskantus izuzetno isplativa kultura. Uzgoj ove trave na površini od 20 ha gotovo je tri puta isplativiji od proizvodnje kukuruzne silaže, a čak 10 puta od proizvodnje kukuruza u zrnu po cenama 2013. - objasnio je Bilandžija dodavši da se vest o Miskantus već počela širiti među poljoprivrednicima.

- Retko prođe nedelju dana da se neko ne raspituje. Međutim, visoka početna ulaganja velik su teg za male proizvođače kao i to da Miskantus nije pod sistemom podsticaja - rekao je Bilandžija, dodavši da su u Ministarstvu poljoprivrede upoznati sa ovom kulturom te da se nada da će uvesti podsticaje.

(Telegraf.rs / Izvor: vecernji.hr)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Brigadir

    23. oktobar 2016 | 23:42

    To je ustvari srpska trava...samo sto ljudi jos ne znaju!

  • Раднаскела

    24. oktobar 2016 | 10:43

    А где је тржиште за ту траву? Ко је откупљује? Шта када човек засади 10-20ха и после га зезају као са купинама и малинама?

  • Goran

    23. oktobar 2016 | 23:40

    Moja zena gaji vec deset godina kao cvece

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA