Paulo Koeljo oživljava jednu od najmisterioznijih žena ikada - Mata Hari: Njenu neverovatnu priču kriju korice "Špijunke"

- Narednog dana sam doneo kući neke knjige i vikend proveo kompulsivno čitajući sve o Mati Hari. Tada nisam znao da istražujem za knjigu. Shvatio sam to tek kada sam odlučio da se, vežbajući maštu, stavim na njeno mesto - otkriva pisac

  • 1

U svom novom romanu "Špijunka" Paulo Koeljo oživljava fascinantan i misteriozan život Mate Hari: slavne plesačice orijentalnih plesova koja je šokirala i očaravala publiku, osobu od poverenja mnogih bogatih i uticajnih muškaraca svoga vremena, žene tajanstvene prošlosti koja je pobuđivala zavist pariških aristokratkinja i hrabro prkosila moralnim vrednostima s početka 20. veka. Izdavačka kuća "Laguna" objavila je nedavni intervju sa jednim od najuuticajnijih savremenih pisaca današnjeg doba.

 

PAULO KOELJO PIŠE ROMAN O KARADŽIĆU: Haški tribunal dobio NESVAKIDAŠNJU PONUDU, ceo svet čeka odgovor

 

Paulo Koeljo danas puni 69 godina i ima PORUKU ZA VAS! (FOTO)

 

Ko je bila Mata Hari i zašto ste je izabrali za temu vašeg novog romana?

 

Mata Hari je bila jedna od ikona hipi generacije – loša devojka, drugačija strankinja odevena u divne haljine – svi smo bili fascinirani njom. Četrdeset godina kasnije, večerao sam u Ženevi sa jednim advokatom koji mi je rekao da su u Prvom svetskom ratu mnogi nevini ljudi bili osuđeni na smrt, i da o istina o tim slučajevima sada izlazi na videlo jer se ratna dokumenta tek sad otkrivaju javnosti. Mata Hari je bila jedan od njegovih primera, a pošto mi je uvek bila interesantna, kada sam se vratio kući počeo sam malo da istražujem njen slučaj.

 

Foto: vbz.hr

Foto: vbz.hr

 

Tokom tog istraživanja naišao sam na brojna dokumenata i još brojnije informacija o njoj. Narednog dana sam doneo kući neke knjige i vikend proveo kompulsivno čitajući sve o Mati Hari. Tada nisam znao da istražujem za knjigu. Shvatio sam to tek kada sam odlučio da se, vežbajući maštu, stavim na njeno mesto.

 

Kako ste istraživali njen život i njeno doba? Šta vas je najviše iznenadilo u njenom životu?

 

Najviše me je iznenadilo kako je žena koja je do svojih dvadesetih bila zlostavljana prevazišla tu situaciju i postala to što je postala. Što se tiče pariskog bel epoka, bila je to era kada je „sve bilo moguće“. To me je veoma intrigiralo i trudio sam se da mi knjiga bude usmerena na glavni lik. Tendencija pisca je da previše opisuje. Dao sam ideju o njenom dobu, pokušao sam da zadovoljim čitaoca a da ga istovremeno ne opteretim informacijama.

 

Na kraju knjige kažete da ste se držali brojnih činjenica. Gde ih se niste držali i zašto?

 

Printskrin: Youtube/HarperOne (an imprint of HarperCollins)

Printskrin: Youtube/HarperOne (an imprint of HarperCollins)

 

Činjenice u knjizi su tačne, istorijska hronologija je tačna, ali sam morao da se stavim na mesto druge osobe. Teško je reći gde sam odlutao, možda u mom zamišljanju poslednjeg pisma Mate Hari. Ali verujem da sam prilično dobro pogodio šta je u tom trenutku mislila. Pre dva meseca, muzej u Holandiji je izložio neka pisma Mate Hari koja je napisala u Holandiji, pre nego što je otišla na Javu. Jedan kritičar je rekao da mu se čini da sam bio kanal između nje i publike.

 

Zašto ste odlučili da napišete ovaj roman u epistolarnoj formi?

 

Kada napišete pismo imate priliku da opišete svoj život nekome ko ga gleda sa strane.

 

Kako je bilo pisati iz perspektive Mate Hari?

 

Postala je moj sadrug, danju i noću, dok sam čitao o njenom dobu. I počeo sam da razumem ko je bila i zašto je radila to što je radila.

 

Foto: Wikipedia/public domain

Foto: Wikipedia/public domain

 

Mata Hari je bila neka vrsta poznate ličnosti, popularnost je stekla kao femme fatale. Stvorila je svoj lik uz pomoć talenta i laži. Šta ste naučili od ove komplikovane žene?

 

1) Da svaki san ima cenu; 2) kada se usudite da budete drugačiji, budite spremni da vas napadaju; 3) čak i kada ste suočeni sa neprijateljskim (muškim) svetom, možete da nađete način da to prevažiđete.

 

Šta je dovelo do njenog pogubljenja? Možete li da zamislite drugačiji ishod?

 

Nikada ne spekulišem o tome šta bi bilo kada bi bilo. Ispunila je svoju sudbinu i to je jedino što se računa.

 

Daljinac baner

 

(Telegraf.rs / knopfdoubleday.com)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA