Ko će naslediti hrvatsko-čileansku imperiju Lukšić?

Smrću Gilerma Lukšića Krega, koji je u utorak umro od raka pluća, poslovno carstvo bogate čileanske porodice - koja je delimično poreklom iz Hrvatske - ostalo je bez ključnog čoveka, drugi put u poslednjih deset godina

  • 0

Još nije poznato ko će biti naslednik velikog poslovnog carstva nakon smrti najbogatijeg Hrvata na američkoj Forbsovoj listi Gilerma Lukšića, a porodica je saopštila da će tu informaciju obelodaniti u narednih nekoliko dana.

 

Smrću Gilerma Lukšića Krega, koji je u utorak umro od raka pluća, poslovno carstvo bogate čileanske porodice - koja je delimično poreklom iz Hrvatske - ostalo je bez ključnog čoveka, drugi put u poslednjih deset godina.

 

Njegov otac Androniko Lukšić Abaroa, koji je postavio temelje današnjeg porodičnog biznisa, umro je takođe od raka pre osam godina, piše zagrbački "Jutarni list".

 

Inače, Lukšići su do danas podigli biznis koji je, prema američkom izdanju časopisa Forbs, vredan 17,4 milijarde dolara, što ih je dovelo na 35. mesto Forbesove liste globalnih milijardera.

 

Put Lukšića prema bogatstvu počeo je tako što je Androniko Lukšić, sin hrvatskog emigranta Policapara Lukšića, koji se u Čile s Brača odselio 1910. godine, tokom 80-ih kupovao rudnike bakra u pustinji Atakama i neprofitabilne železničke pruge.

 

Sreća mu se osmehnula kad je rudnik bakra prodavao Japancima i dobio za njega pola miliona dolara umesto istog iznosa čileanskih pezosa, koliko je tražio.

 

Biznis u Hrvatskoj su započeli s pivom, kupivši Karlovačku pivaru koju su platili stotinama miliona nemačkih maraka.

 

Patriotski iskorak se, kako se navodi, pokazao profitabilnim biznisom jer su pivaru desetak godina kasnije prodali "Hajnekenu" (Heineken).

 

Danas Lukšići s kompanijama Plava laguna iz Poreča i Jadranski luksuzni hoteli iz Dubrovnika u Hrvatskoj sa 23.852 kreveta u 18 hotela, četiri turistička naselja i četiri kampa drže 9,8 posto svih turističkih kapaciteta i treći su na listi turističkih kompanija po tom kriterijumu, iza Valamara i Maistre.

 

 

Kupovinom Jadranskih luksuznih hotela od Gorana Štroka pre dve godine, Lukšići, koji od tada imaju pet hotela s pet zvezdica, u Dubrovniku imaju i svojevrsni monopol na luksuzni turizam juga Hrvatske, dok je porečka ponuda u segmentu masovnog turizma uglavnom njihova kroz Plavu lagunu, kojoj je najveći konkurent Valamar.

 

Štroku su JLH platili 14 miliona evra i pokrili stotinak miliona evra njegovog duga, a lane su obnovu Hotela Parentium u Poreču uložili 22 miliona evra.

 

Na listi najbogatijih Hrvata, po hrvatskom Forbsu - za razliku od američkog, gde su Lukšići prvi - sa kapitalom od 1,3 milijarde kuna zauzeli su drugo mesto iza Ivice Todorića.

 

Turizam u Hrvatskoj vodi Davor Lukšić Lederer, nakon što je upravo njegov pokojni stric Gilermo pre deset godina vodio pregovore i odlučivao o prvim turističkim poslovnim operacijama na hrvatskom Jadranu.

 

Kao i većina onoga čega se uhvate, tako je i turistički biznis u hrvatskoj Lukšićima izuzetno profitabilan.

 

Kako piše hrvatski Forbs, Lukšići se u turizmu na hrvatskoj obali ne trude da budu najbolji ni po broju kreveta ni po ostvarenom prihodu ili njegovom rastu.

 

Trude se, ukazuje se, i u tome jesu bolji od svih da ostvare najbolji povraćaj vlasničkog kapitala, koji u njihovom slučaju iznosi pet posto za 2011. godinu, dok konkurencija radi sa jedan odsto povraćaja ili bez njega.

 

Porečka Plava laguna prošle godine im je donela 71,3 miliona kuna dobiti iz 539,7 miliona kuna prihoda.

 

Istraživanje hrvatskog Forbsa pokazalo je da to Lukšićima uspeva jer u destinacije ne ulažu, sezona u njihovim hotelima traje onoliko dugo koliko kapacitete mogu profitabilno da napune, uglavnom ih pune saradnjom sa tur-operaterima, suprotno trendu individualnog bukinga putem interneta, a svaki trošak procenjuju kroz prizmu potencijalnog dobitka.

 

Hrvatske kompanije porodice Lukšić nemaju dugova jer oni sva ulaganja finansiraju gotovinom.

 

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA