SAJAM ANTIKVITETA: Dijamantske minđuše, srebrni poslužavnici - za svačiji džep! (FOTO)

U ponudi izlagača u "Delta sitiju" bile su i rustične lampe, srebrni escajg, drveni zidni satovi ručne izrade, kineski duborezi, figurice od engleskog porcelana. Cene od 10 do nekoliko hiljada evra

  • 0

Tradicionalna manifestacija “Antico fest” u "Delta sitiju" završena je juče. Kraj obilja antikviteta iz različitih istorijskih perioda i sa različitih podneblja, slobodnom procenom primećujemo − oko četrdesetak samostalnih izlagača.

Rustične lampe, srebrni escajg, drveni zidni satovi ručne izrade, kineski duborezi, slike akademskih slikara, figurice od engleskog porcelana... Kažu, ima stvari za svačiji džep.

Priču potvrđuje i jedna beogradska gospođa s upadljivo velikim šeširom na glavi. Slučajno čujemo da joj se veoma sviđa sifon boca koju je ugledala na obližnjem štandu. Njeno mišljenje, međutim, ne deli i njen suprug.

- Ma, ajde, ženo šta ti je! Za to da dam 80 evra! Aj' da barem nije za piće. Idi tamo vidi ima li nekih šešira... - i tu se priča kao i u svakom drugom braku završava.

Od kolekcionarke Marije Kostić, na čijem se štandu našla “sporna” sifon boca, saznajemo da je najjeftinije što je iznela mirisnica za parfem. Originalni japanski rad može se pazariti za svega 1.000 dinara. Duplo skuplji su klasični mesingani svećnjaci, dok se ručno rezbareni drveni zidni sat iz austro-ugarskog perioda može kupiti za 450 evra.

Odmah do nje prepoznajemo čuvenog beogradskog kolekcionara Rašu. Puno ime − Radoslav Todorovski. Priznaje da se nije mnogo mušterija odvažilo da kupi neki od ponuđenih komada stilskog nameštaja sa njegovog štanda.

- Ljudima je stalo da u ova sumorna vremena vide lepe stvari. Ne moraju čak ni da ih kupe. Dođu tako, prošetaju, bace pogled i odu... Vidite, ovaj sto iz neobaroka prodajem za 350 evra. “Luj Filip” fotelja iz 1880. košta 600 evra, a evo ovaj kofer kakav su nosili naši dedovi između dva rata staje svega 3.000 dinara.

Kolekcionarka Maja Jovanović prodaje viktorijanski lampion za 450 evra, a kutijicu za nakit od gold bronze i stakla u napoleon stilu za 250 evra. Od nakita, kaže ima komade iz stilskih pravaca bidermajera i secesije, međutim, najviše pažnje prolaznika privlače dijamantski primerci. Prstenje, minđuše, narukvice mogu se kupiti po različitim cenama od 300 do 800 evra (koliko košta prsten sa ametistom i dijamantima).

- Izvinite, da li je roba koju prodajete iz uvoza i koje su firme u pitanju? - dobacuje jedna mušterija u prolazu.

Kolekcionarka, kojoj se obratio, napravila se da ga ne čuje.

- Ima puno ljudi, kojima se na prvi pogled vidi da nisu pravi zaljubljenici u antikvitete. Oni koji vole starine prepoznaju se. Mi smo neka vrsta "fanatika". Prodajemo da bismo mogli da kupimo nove komade i tako sačuvamo ova obeležja građanske klase od rasipanja - priča nam kolekcionarka Svetlana Gajić, izdvajajući ekskluzivitete iz svoje kolekcije.

- Ovaj francuski kaminski bronzani sat s kraja 19 veka je 600 evra, a ukrasna posuda za cveće takozvani “kašpo”, klasično obeležje starih građanskih kuća, je svega 250 evra. Najjeftinije što imam je posrebreni poslužavnik od 10 evra. Nešto skuplji je dekorativni ukras za zid, tačnije traka koja je pomoću specijalne žice povezivala kuhinju i spavaću sobu, s kojom je vlasnik kuće mogao da zove poslugu.

U priču se uključuje i član Udruženja kolekcionara Desanka Vučković, nudeći nam da pipnemo kako izgledaju nemačke čašice za šnaps od kvalitetnog cina. Svih šest mogu se kupiti za 40 evra. Toliko košta i medaljon iz Italije s početka dvadesetog veka. Najjeftinije što se ovde može naći je flaša za viski od brušenog kristala. Košta 4.000 dinara.

Najskuplji servis na koji nailazimo je onaj na štandu Jelene Jevtović od maisena, posebne vrste keramike, koju je Marko Polo doneo u Evropu. Samo jedna činija iz tog servisa košta 500 evra, što je, saznajemo, retko povoljna ponuda s obzirom na to da ista takva u svetu stoji čak 7.500 evra!

- Kod nas nema mušterija koje bi bile spremne da izdvoje toliki novac. Ipak je ovo Srbija! - priča nam Jevtovićeva, otkrivajući nam kako da prepoznamo pravi porcelan.

- Oni koji su zaljubljeni u porcelan okreću ga po pet, šest puta, a evo zašto. Na poleđini je ugraviran znak, koji vam ukazuje iz kog je perioda i koliko je vredan porcelan koji ste uzeli u ruke. Ovde imam šolje iz starog Beča, stare Nemačke... Vidite poseban sjaj na dnu šoljice. To je neoborivi dokaz da u rukama držite pravi porcelan. Posebno su mi drage ove stare slavske porcelanske šoljice iz 1900. godine. Nemojte da vas čudi što su ovako male. Nekada su se slave obilazile ceo dan, pa su se samo pili gutljaji kafe. Šoljice koštaju 30 evra, a kada jednom popijete kafu iz njih, uvek im se vraćate.

Na izlazu iz "Delta sitija" čini nam se kao da smo propustili nešto da vidimo. Krajičkom oka “hvatamo” srebrne torbice (160 evra), ikonu Svetog Đorđa (170 evra), srebrnu paftu (pojas od 120 evra), figurice od biskvit porcelana bez glazure (15 evra)... Negde u uglu krije se i jelek od čipke i tila za svega 3.000 dinara...

No, novi zadaci nas zovu.

(Katarina Vuković)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA