≫ 

Ko je čovek koji je sačuvao Miroslavljevo jevanđelje od nacista i koji sutra u podne dobija ulicu u Beogradu?

Inicijativa da ulica ponese njegovo ime pokrnuta je prošle godine

  • 8

Beograd će od ovog aprila i zvanično ima ulicu koja nosi ime velikog srpskog intelektualca, osnivača vodećih srpskih muzeja, istoričara umetnosti Milana Kašanina. 

Asfaltiran Mitkov kladenac koji povezuje Zvezdaru i Voždovac: Livada zarasla u korov sada je moderna ulica

Njegovim imenom od sad se naziva deo nekadašnje Palmotićeve ulice između ulica Džordža Vašingtona i Bulevara despota Stefana, a tabla sa nazivom ulice Milana Kašanina biće otkrivena sutra u podne.

Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica Grada Beograda je u januaru 2017. prihvatila inicijativu Biblioteke "Milutin Bojić“ i dala predlog Skupštini grada Beograda da se donese odluka da Ulica Milana Kašanina bude na pomenutoj lokaciji.

Ova pozicija nije odabrana slučajno. Reč je o delu Beograda, naspram nekad kultne beogradske kafane "Vidin kapija", u kojoj se okupljao krem beogradske inteligencije, na čijem je čelu bio upravo Milan Kašanin, kažu iz biblioteke.

Milan Kašanin je osnivač tri muzeja - Muzeja savremenih umetnosti, Muzeja kneza Pavla (iz kojeg je nastao Narodni muzej), kao i Muzeja fresaka.

Sačuvao je Miroslavljevo jevanđelje, Foto: Telegraf

Malo je poznato da je upravo zahvaljujući Kašaninu sačuvano Miroslavljevo jevanđelje, koje je on sklonio na sigurno za vreme nemačke okupacije, navedeno je u saopštenju Biblioteke "Milutin Bojić".

U posleratnom periodu došao je pod udar novih vlasti, ali je i u takvim uslovima nastavio da stvara na polju na kojem je bio bez premca - kao istoričar umetnosti. Reč je o čoveku koji je stoički podnosio sve udarce, poput onog kad mu je onemogućeno da bude član SANU iako je to svojim delom i znanjem zasluživao pre nego mnogi drugi u toj epohi.

Milan Kašanin rođen je 21. februara 1895. u Belom Manastiru, tada u Austrougarskoj monarhiji gde je i započeo školovanje, da bi gimnaziju završio u Novom Sadu. Diplomirao je istoriju umetnosti na pariskoj Sorboni 1923. godine, a doktorsku disertaciju "Bela crkva karanska" odbranio je u Beogradu 1928. godine.

Iste godine postavljen je za direktora Muzeja savremene umetnosti, tada smeštenog u Konaku kneginje Ljubice. Sedam godina kasnije došao je na čelo Muzeja kneza Pavla, kao njegov prvi direktor i na tom mestu ostao do decembra 1944, kada je smenjen. Posle desetak godina provedenih u nemilosti, Kašanin je angažovan da formira Galeriju fresaka.

Njegovo najznačajnije pisano delo je "Srpska književnost u srednjem veku", čiji je rukopis nestao 1941, a Kašanin ga obnovio i objavio 1975. godine.

VIDEO: Šta bi bilo da Srbi nisu rekli NE Hitleru

Daljinac

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Toba Srbija

    25. april 2018 | 17:02

    Takve licnosti ko sto je bio on,odavno je trebalo da ima ulicu,a ne ko Djindjic odmah dobio bulevar!

  • Marijana Bakov

    25. april 2018 | 18:12

    A kada ce biti promenjen naziv Osjeckoj ulici?Po meni jedna od lepsih ulicaBeograda , ne prilici joj ovaj ruzan naziv.Bode oci pod hitno menjajte.Valjada imamo velikane koji zasluzuju da ulice nose njihova imena.

  • Sinisa

    25. april 2018 | 19:11

    Svaka cas za ovo.Ovo su bili junaci jednog doba.Nisu ga primili u sanu? Pa kada vidimo koje u sanu i sta izjavljuju i neka nisu.Patriotama izgleda nije mesto u sanu.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA