Nikada nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole, već samo za one koje mi volimo: 7 godina bez Mome Kapora

Zamislite se nad ovim naslovom, u kom je misao Mome Kapora. Tako je strašno istinita...

  • 1

Jedan od najpoznatijih srpskih književnika, pisac, slikar i novinar Momčilo Momo Kapor preminuo je na današnji dan pre sedam godina u Beogradu.

Skver Mome Kapora: Ovo će sigurno biti vaše omiljeno mesto u gradu (FOTO)

Momo Kapor rođen je u Sarajevu 1937. godine, a odmah po završetku Drugog svetskog rata sa porodicom se preselio u Beograd u kome je, uz povremena izbivanja širom sveta, ostao do kraja života i bio njegov svojevrsni hroničar.

Poreklo mu je iz Hecegovine, iz Bilećkog sela Mirilovići, što je često s ponosom isticao. Najpoznatija je anegdota o borbi Hercegovca i Beograđanina.

- Sedim na jednom crvotočnom splavu na Adi Ciganliji i razmišljam da li da se okupam u Savi. U meni se bore Hercegovac i Beograđanin. Beograđaninu hladna voda, Hercegovcu prljava i mutna, a meni vruće! 

- Beograđanin, oprezan kao što ga je Bog dao, šapuće mi da ćemo se sva trojica prehladiti. Hercegovac se sa tugom seća smaragdne Trebišnjice koja može da se pije i zelene Neretve u koju je skakao s mostarskog Starog mosta. Kune su da se u Savi ne bi okupao da mu daju ne znam šta! - pisao je Kapor.

Foto: Marko Todorović Foto: Marko Todorović

- Osim što ga fizički nema, skoro da se ne primećuje njegovo odsustvo. I dalje je jako čitan i čini se da je aktuelniji nego ikada ranije.

- Sve što je radio ne zastareva. Zadužbina "Momčilo Momo Kapor" na "Fejsbuku" objavljuje njegove tekstove, mladi ga puno čitaju i reaguju, što je fantastično - rekla je za prošlu godišnjicu Ljiljana Kapor, supruga pokojnog pisca.

Diplomirao je slikarstvo 1961. godine na beogradskoj Akademiji likovnih umetnosti u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića.

Od kako je 1975. godine objavio “Folirante” napisao je veliki broj romana i zbirki priča. Autor je i brojnih dokumentarnih filmova i televizijskih emisija, a po njegovim scenarijima snimljeno je nekoliko dugometražnih filmova – Bademi s onu stranu smrti, Banket, Valter brani Sarajevo, Džoli džokej, Kraj vikenda.

Foto: Wikipedia / Rado Stoyanov Foto: Wikipedia / Rado Stoyanov

Romani “Una” i “Knjiga žalbi” doživeli su ekranizaciju. Njegova dela prevođena su na francuski, nemački, poljski, češki, bugarski, mađarski, slovenački i švedski jezik.

Neka od njegovih najpoznatijih dela su i romani “Provincijalac”, “Ada”, “Zoe”, “Od sedam do tri”, “Zelena čoja Montenegra”, “Poslednji let za Sarajevo”, “Hronika izgubljenog grada”, “Beleške jedne Ane”, “Hej, nisam ti to pričala”.

- Uvek mi je teško da spomenem Momu Kapora i da i njega ubrojim u pokojne prijatelje. Suviše je bio živ da bi ikada za mene bio mrtav - rekao je jedne prilike akademik Matija Bećković za svog prijatelja.

Momo nije sa nama već sedam godina, ali će po svojim delima ostati zasigurno zauvek upamćen.

Ovo su neki od njegovih citata:

- Čovek može da nađe koliko god hoće prijatelja sa kojima će da priča, ali malo je onih sa kojim će da ćuti.

Printskrin: Youtube / RTV YU Eco Printskrin: Youtube / RTV YU Eco

– Posle ljubavi ostaju saučesnici: čuvari tajni koje više nisu nikakve tajne. Prepune pepeljare i prazno srce.

- Usamljenost nije u tome što smo sami, nego u tome što ne postoji ništa za čim čeznemo.

- Mnogima bi se dopao da se nisi trudio dopasti se svima.

- Nikada nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole, već samo za one koje mi volimo.

Foto: Marko Todorović Foto: Marko Todorović

- Zvezde padaju i danju, samo to mnogi nisu u stanju da vide.

- Ipak nisam pobeđen sve dok ne priznam poraz, a ja ga još ne priznajem.

- Čovek može da kaže da mu život nije promašen ako može bar jednu jedinu stvar da uradi bolje od drugih.

‎- Danas svako ima mobilni telefon, ali mnogi nemaju kome da telefoniraju. Nikada sastaviti sva dobra!

Printksin: Youtube/Sava Rakic, Pixabay Printksin: Youtube/Sava Rakic, Pixabay

- Počinjemo da se bavimo umetnošću, osećajući da nešto nije u redu sa nama. Očigledno, razlikujemo se od drugih i to nas muči. Stranci smo među svojima još od malih nogu. Rasejani smo, roditelji nas kinje, nespretni smo, zbunjeni i stidljivi, bledi i unezvereni, izbegavamo masovne svečanosti, povučeni smo, mnogo čitamo i još puno više mislimo.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA