≫ 

Ima li razlike kada živimo sa platom od 30.000 dinara ili 50.000 dinara? Koliko je tačno para potrebno da nas izvuče iz bede?

Danas je Dan borbe protiv siromaštva, a kako svako od nas bije tu bitku?

  • 72

Da li je rešenje za siromaštvo u Srbiji povećanje plate za 10, 15, 20 pa i 30 hiljada dinara? Da li na desetine "crvenih" novčanica može da nas izvuče iz krize siromaštva ili će samo da otvori naš apetit da trošimo još?

Ovo je jedini fakultet posle kojeg dobiješ diplomu i stan u Beogradu

Za 3 godine možete da završite ovaj fakultet i zaradite toliko para za koliko drugima treba 30 godina

Od socijalne pomoći živi preko 20.000 ljudi, ali novac ne stiže uvek u prave ruke

Nekome znači svaki dinar da bi isplatio račune, nahranio dete, a nekome i da bi sebi obezbedio više užitka...

Ljudi koji imaju male plate imaju samo jednu želju - da ona bude dovoljna da obezbedi egzistenciju, objašnjava profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić. A oni koji su bogati, imaju mnogo više želja i apetita...

Foto: Pixabay.com

- Novac je potreban za većinu ljudi da bi obezbedili normalnu egzistenciju, ali za sreću je, osim novca, potrebno mnogo više. Da nije tako, najbogatiji ljudi bili bi najsrećniji. Broj srećnih ljudi je, na sreću, mnogo veći u siromašnim nego u bogatim društvima. Da bi ljudi u razvijenim zemljama očuvali visoki standard moraju da se odreknu mnogo toga - priča profesor Savić.

Tako se ljudi na Zapadu bore sa stresom, frustracijama, brinu se da li će stići na vreme, da li će biti dovoljno efikasni i opstati u konkurenciji svojih kolega... A polovina svetske populacije živi sa manje od dva i po dolara dnevno, na rubu egzistencije i na ivici bede, a da to ipak nije prepreka za njihovu sreću.

- Brojne studije o narodima iz Srednje Azije pokazale su da oni, iako žive oskudnim materijalnim životom, imaju razvijeni društveni život - kazao je Savić.

Potrošačko društvo i neoliberalna ekonomija doveli su do toga da se polovina svetskog bogatstva koncentrisala u rukama jednog procenta ukupne svetske populacije. Ostalih 99 posto ljudi na planeti deli drugu polovinu...

Foto: Profimedia

- Pre 40, 50 godina ljudi kod nas nisu živeli u izobilju, ali imali su mogućnost da decu pošalju na ekskurziju, da odu na more, imali su dobre i tople stanove... Danas su veće šanse i mogućnosti za izbor, ali ljudi su nezadovoljni, jer veliki deo toga što se nudi ne mogu da priušte - objašnjava profesor Savić.

Sa nekoliko desetina hiljada dinara mesečno prosečan građanin može da dobije više izobilja: da ode na duže letovanje, popije kafu u skupljem restoranu, uzme za klasu-dve bolji telefon, a na kraju meseca opet će biti na nuli. Ili će, pak, da štedi malo po malo novca i od toga da na kraju da kupi sebi nešto veliko i lepo. Jer... da bi započeo svoj biznis, kupio sebi stan ili novi automobil potrebno mu je mnogo više novca.

Foto: Rawpixel.com

Tako, na primer, ako biste povećanje od 20.000 dinara iskoristili za štednju, za tri godine bili biste uštedeli 720.000 dinara. Od toga biste mogli da kupite jeftiniji automobil, renovirate kupatilo i kuhinju ili možda platite studije za svoje dete.

No, neko ko ne razmišlja mnogo o budućnosti i želi samo da oplemeni sadašnjost i te kako bi bio zadovoljan takvim povećanjem plate. Pitanje je samo koliko dugo će ga to zadovoljstvo držati. Sa 20.000 dinara više mesečno mogao bi za godinu dana da skupi novac za neki dobar telefon, neko daleko putovanje, nabavi bolju opremu za omiljeni hobi ili sport ili pak jednom nedeljno priušti sebi i porodici dobar provod u gradu.

Međutim, psihološkinja Aleksandra Janković skreće pažnju i na to da skromnost kao vrlina danas i nije tako popularna, pa okolina nameće zahtev da se bude uspešan i to prikaže kroz neki materijalni dobitak, a siromašna osoba se, kao odgovor na to dodatno povlači u sebe, pa nedostatak novca koristi čak i kao izgovor za neraspoloženje, lenjost, povučenost...

Aleksandra Janković, Printskrin: TV Pink

U takvom svetu smo, naglašava Jankovićeva, pomalo zaboravili na duhovne vrline, koje su ne moraju da budu povezane sa novcem.

- Ljudi su počeli da se osećaju siromašnima čak i kada to nisu. Čak se danas i ne druže toliko jer se smatra da je sramota da odete kod prijatelja a da ne odnesete kafu ili piće. Danas se sve materijalizovalo. Postoji i ozbiljna diskvalifikacija sredine, pa se govori, na primer: "On je siromašan jer ne želi da radi" - objašnjava Jankovićeva.

Taj socijalni diktat zaista nameće potrebe koje nekadan isu bile deo "standarda" čak ni osobe srednjeg staleža.

- Nekada su ljudi smatrali da je godišnji odmor vreme da se opuste, obiđu rodbinu, a danas ko ne ode na more on kao da je izvan tokova - objašnjava psihološkinja.

Siromašna deca u Bangladešu. Foto: Profimedia/Zuma Press - News

Međutim, ona naglašava i da su mnogi siromašni ljudi zapravo bili i te kako uspešni i da se stvara netačna pretpostavka da uspeh u životu znači samo sticanje materijalnog...

U današnjem svetu finansijska moć se, upozorava ona, mistifikuje. Tako, na primer, mnogi finansijski dobitak poistovećuju sa promenom u svom životu: "Eh, kada bih dobio sedmicu na lotou...". Da li je dobitak na lotou zaista neophodan da biste promenili svoj život i aktivirali se na nekom duhovnom ili društvenom planu, pita se ona.

- I srebroljublje je izraženo kod siromašnih osoba. Oni su okrenuti drugim ljudima i pitanju kako su oni stekli imanje koje, prema njihovoj proceni, nisu mogli da steknu svojim radom - dodala je Jankovićeva.

Foto: Profimedia

SIROMAŠTVO KAO REALAN PROBLEM

Dok je veza između materijalnog i duhovnog, nametnutog i stvarno potrebnog često oprečna i nedokučiva, postoji i realno siromaštvo koje ne može da se dovede u pitanje.

- Čovek koji se nalazi u stanju životne ugroženosti i dubokog siromaštva teško da može da razvija neku drugu vrstu potreba i da se dalje razvija na društvenom i psihološkom planu. Realan problem je i kada nas pogode teške bolesti, čije lečenje je skupo. Pa ipak, i siromašni su pobeđivali bolesti, kao i što su bogati gubili bitku sa njima - dodala je Jankovićeva.

VIDEO: Oni se ubrajaju u najbogatije, a evo kako im je to pošlo za rukom

(Mateja Beljan)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Najbolji

    17. oktobar 2018 | 15:12

    Da li stvarno neko veruje u ovo!?

  • Simke

    17. oktobar 2018 | 18:09

    O ovome možemo do prekosutra!!! Pitajte ljude koji rade na minimalcu šta bi njima značilo 50.000 dinara?! Hvala!!!

  • Milorad

    17. oktobar 2018 | 18:10

    Potrebno je povećati onoliko koliko mi je potrebno od prvog do prvog jer sa 30000 dinara kada sve platim mogu da živim još par dana. Neka država reguliše cene pa neće morati da podiže mnogo plate. Neka zabrani a i ona sama neka se pridržava pravila 20 procenata a ne kao dosada preko 200-300 procenata marže i biće mnooogo bolje.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA