Od najplodnije zemlje na Balkanu ostala je samo pustoš: U ratu je bila prva linija razgraničenja, jedan potez je počeo da gasi život (VIDEO)

Ukidanje pruge 1. juna 1976. godine, koja je od Čapljine preko Popova polja na jednu stranu vodila do Dubrovnika, a na drugu do Bileće, prvi je od niza razloga odumiranja ovog prelepog dela BiiH

  • 5

Popovo polje u Bosni i Hercegovini je veliko prostranstvo sa najplodnijom zemljom u regionu, udaljeno je od mora desetak kilometara, a danas je skoro potpuno pusto i nenaseljeno.

ZELENA VODA TEKLA REKOM: Ljudi prvo bili u čudu, a onda su saznali šta se dešava!

Jedna od najplodnijih podloga u jugoistočnom delu Evrope, sa obiljem vode, dovoljan je preduslov za postojanje razvijene poljoprivrede, a blizina mora, koje je doslovno s druge strane brda, okruženost Dubrovnikom i Trebinjem te blizina Mostara mogla bi biti savršena odskočna tačka za najbolji ruralni turizam na Balkanu.

Na papiru manje od trista ljudi

U stvarnosti, Popovo polje predstavlja nepregledan niz napuštenih sela koja se smenjuju duž magistralnog puta između Ljubinja i Trebinja, piše "Klix". Idealno, da dok se vozite prema nekom od tih odredišta ili tražite predivnu pećinu Vjetrenicu, manastir Zavala ili neki od desetak impresivnih kulturno-istorijskih spomenika u ovom delu BiH, da se zapitate kako je moguće da je čitav taj prostor potpuno pust.

U svim selima Popovog polja, službeno, ne živi danas više od trista ljudi, a u stvarnosti je taj broj bar dvostruko manji. Gledate žute table sa natpisima Tulje, Mrkonjići, Drijenjani, Do, Strujići, Galičići, Dubljani, pokoji novi sakralni objekat i nepreglednu pustoš. Zemlja je istina na pojedinim mestima obrađena i izgleda lepo za fotografisanje, ali pustoš sela i ruševine kamenih kuća deluje deprimirajuće.

S vozovima otišla i nada

U Popovom polju nekad je bilo mnogo više života nego danas. Razlozi njegovog napuštanja i odlaska ljudi su brojni i mnogi nisu strogo vezani samo za hercegovački lokalitet. Ipak, ukidanje pruge 1. juna 1976. godine, koja je od Čapljine preko Popova polja na jednu stranu vodila do Dubrovnika, a na drugu do Bileće, prvi je od niza razloga.

Ćiro je za Popovo polje bio više od života, uz železničke stanice rasla su mesta, razvijala se okolna sela. Kad je otišla pruga, a Jadranska magistrala dodatno dobila na značaju, mogli ljudi su otišli dalje. Enigmatično je, čak i danas poprilično nejasno, da je ona država u vreme svog najvećeg razvoja ukinula prugu, a samim tim i železnički saobraćaj prema svom najvećem turističkom dragulju. Život u Popovom polju bio je kolateralna šteta te odluke.

Foto-Ilustracija: Pixbay

Linija razdvajanja u ratu

Popovo polje u zadnjem ratu bilo je prva linija razgraničenja, predeo žestokih vojnih sukoba, a danas je granica  dva entiteta BiH. Na ratne linije razdvajanja život se teško vraća i kad su u urbanim područjima, a izgleda potpuno zamre kad su one po planinskim vrletima ili pustim kraškim poljima.

Jedno od najlepših sela u celom Popovom polju su Veličani, naslonjeni na kamen, sa plodnim poljem pod nogama i predivnim pogledu prema Jadranskom moru na jugu, kojeg ne vidite, ali osetite u vazduhu. Kažu da nigde nema tako dobrih smokava i ljute rakije kao što je bilo u Veličanima.

Veličani kriju nacionalni spomenik

Foto: Wikipedia/Milovan Bokic

Popis stanovništva iz 1991. godine u Veličanima je izbrojao samo 118 stanovnika, skoro dvostruko manje nego onaj deset godina ranije, a istorija piše da su Veličani u 19. veku brojali više od 500 stanovnika..

Centralno mesto i danas je hram posvećen Svetom Arhanđelu Mihajlu, koji je okružen nekropolom stećaka i kao takav proglašen nacionalnim spomenikom kulture. Pretpostavlja se da se nekropola stećaka razvila oko neke ranije crkve čija starost još nije proučena. Njeni ostaci se vide u dnu apside današnje crkve i to sa njene spoljne strane, na jugoistočnom delu. Blizu je i kosturnica žrtvama iz Drugog svetskog rata.

Istorija nije bila saveznik Popovom polju, kako je vreme teklo tako je prostor propadao, vozovi prestali da prolaze, a ljudi odlazili. Danas postoji samo neverica kako je neverovatni potencijal ovako loše realizovan, uprkos najplodnijoj zemlji, obilju vode i blizini mora.

Pogledajte video:

Daljinac

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • slađa

    18. septembar 2017 | 23:10

    Eto šta se desi kada se ukine pruga. Ovakva lepota ostane kao pust, nepregledan, neproživljen san. Umesto za mir i spajanje, korišten za ratove.

  • Nindza

    18. septembar 2017 | 23:00

    Tekst je vrh!!

  • Maja

    18. septembar 2017 | 23:17

    Tuzno za takavo lepo mesto..

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA