Oni koji najbolje poznaju ISIS objavili studiju: Šta će biti sa zapadnim Balkanom posle sloma Islamske države

Talas odlazaka u Siriju i Irak iz zemalja regiona, kako navode autori, usporio je još 2015. godine, a 2016. godine gotovo se potpuno zaustavio

  • 3

Od kraja 2012. do kraja 2017. godine oko hiljadu osoba sa zapadnog Balkana, uključujući žene, decu i starce, otišlo je na ratišta u Siriji i Iraku, ali malo je verovatno da bi u predstojećem razdoblju moglo doći do njihovog masovnog povratka u region.

Uskoro će vas velika tragedija pogoditi, zora islama je stigla: ISIS se vraća na Balkan i preti, "usamljeni vukovi" spremaju pokolj za praznike!

To je zaključak studije pod nazivom "Igra čekanja – procena i odgovor na pretnju povratka stranih boraca na Zapadni Balkan", koju zajednički potpisuju dvojica sarajevskih bezbednosnih eksperata i univerzitetskih profesora, dr. Vlado Azinović i dr. Edina Bećirević.

Reč je svakako o dokumentu koji se tiče ove problematike i koji je lišen uticaja dnevne politike.

Prema autorima, od navedenih hiljadu osoba, 300 ih se do danas vratilo, a više od 200 je ubijeno, dok ih je 400 još uvek na područjima što su donedavno poput Mosula i Deir es-Zora bila ili su još uvek ostala pod kontrolom ISIS-a. Svakako, nakadašnja balkanska zajednica u redovima zloglasne Islamske države danas je prilično desetkovana, piše Slobodna Dalmacija.

Talas odlazaka u Siriju i Irak iz zemalja regiona, kako navode autori, usporio je još 2015. godine, a 2016. godine gotovo se potpuno zaustavio. Za to, po njima postoje, tri razloga: intenziviranje regionalnih i međunarodnih napora u progonu kako boraca, tako i povratnika, zatim eskalacija borbi u zonama sukoba, zbog čega je u njih jednako teško ući i izaći, kao i iscrpljivanje regrutnog bazena od Bosne i Hercegovine do Albanije i sve manje onih koji su zbog verskih uverenja ili nekih drugih razloga spremni da rizikuju svoj život.

- Suprotno rasprostranjenim očekivanjima i alarmantnim predviđanjima medija, masovan i nekontroliran priliv stranih boraca koji se vraćaju na zapadni Balkan iz Sirije i Iraka malo je verovatno da će se dogoditi – zaključuje autorski dvojac Azinović - Bećirević.

Na to ih navodi činjenica što su državne agencije u regionu kojima je u opisu posla borba protiv terorizma proteklih godina postupno poboljšale svoje istraživačke kapacitete bilo kroz ljude ili kroz opremu, ali i do juče prolazne granice učinile teže prolaznima.

Foto montaza: Telegraf, Profimedia/Zuma Press - News, Google maps

- Samo od 2016. godine, sudovi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Makedoniji zbog terorizma osudili su na desetine osoba na više od 380 godina zatvora i utamničili njih više od 70 – donosi podatak studije.

Ipak upozoravaju da sudska praksa nije standardizovana, pa zna da se događa da se malim kaznama može potkopati učinak kriminalizacije terorističkih aktivnosti svih vrsta. 

- U rešavanju ideološki radikaliziranih i ponekad nasilnih zatvorenika sada nedostaju posebni propisi, a čini se da su zatvorske vlasti stvorile sopstvene pristupe prema ovoj vrsti zatvorenika, obično ograničavajući njihove mogućnosti za društvenu interakciju sa ostalim zatvorenicima – ističe se, ali i upozorava na jedan fenemon:

- Slučajevi radikaliziranih zatvorenika koji utiču na ostale zatvorenike prijavljeni su u regionu, uključujući i one osuđene za zločine koje nisu povezani sa terorizmom ili nasilnim ekstremizmom. Neki zatvorenici mogu čak da percipiraju osuđene povratnike iz Sirije i Iraka kao dokazane vođe i heroje ili da budu osetljiviji na promocije. U takvim okolnostima čak i ograničena prisutnost povratnika-zatvorenika mogla bi da stvori novu platforma za ideološku radikalizaciju.

Izvori upućuju na to da su verski službenici retko angažovani sa zatvorenicima ili im se ne osigurava dovoljna pažnja, što dovodi do toga da sami zatvorenici organizuju i uspostavljaju sopstvene molitvene grupe, a glavnu reč uzimaju samoproglašeni propovednici.

Foto: Tanjug/AP

Svemu tome dr. Azinović i dr. Bećirević dodaju i hronični nedostatak rehabilitacijskih programa koji bi bili usmereni na tzv. neborbene povratnike – žene i decu, koji su činili trećinu "kadrovskog" kontingenta sa zapadnog Balkana u Siriji i Iraku, piše Slobodna Dalmacija.

U svojim preporukama ističu da je ključ u kvalitetnoj praksi za rehabilitaciju bivših ratnika i njihovih čitavih porodica kako bi se podstakli da napuste radikalizam i osude nasilje. Primer, dodaju, treba dati i osuđivanjem svakog ekstremnog nasilja ili zločina iz mržnje u društvu.

Vratilo se 30 odsto "svetih ratnika"

Svakako, od prvog do zadnjeg slova studije autori nastoje da zadrže objektivan pristup kada su posredi i brojke i moguće opasnosti što dolaze sa povratnicima iz redova ISIS-a. Pozivaju se na statistike Europola i američke izvore po kojima se 30 odsto evropskih "svetih ratnika" vratilo na Stari kontinent, što je otprilike oko 5.600 osoba iz 33 zemlje.

- Bez obzira na naizgled verodostojna upozorenja i nedavna zbivanja, postoji neizvesnost što se tiče uticaja pretpostavljenog povratka više evropskih stranih boraca. Putevi koje mogu koristiti kako bi došli do svojih domova nisu jasni, kao ni to kako planiraju da finansiraju svoje putovanje ili koje dokumente će koristiti jer su im izvorni oduzeti nakon dolaska u Siriju i Irak. I, što je važnije, nije poznato koliko stranih boraca stvarno želi da se vrati u mesto svog porekla.

Foto: Tanjug/AP

Neki su ostavili svoje zajednice zbog hijra (prelazak na kalifat) i verovatno nemaju nameru da se vrate. Neki koji ostaju u Siriji i Iraku ne žele se da se vrate, jer znaju da mogu da budu uhapšene i progonjeni – pojašnjava studija "Igra čekanja – procena i odgovor na pretnju povratka stranih boraca na Zapadni Balkan".

Stvari bi kada je u pitanju masovniji povratak u Evropu mogao eventulano promeniti jedan novi nekontrolisani migrantski talas sa Bliskog istoka ili severa Afrike, ali bez njega je to manje verovatno i očekuju se tek pojedinačni slučajevi.

Svakako, ISIS, bez obzira što je izgubio gotovo 90 odsto svoje nekadašnje teritorije, neće nestati preko noći. Osim toga, podaci govore da raspolažu još uvek bazom od nekih 19 hiljada ljudi, pa je verovatnije očekivati pregruposavanje i nove metode rada kako bi se zadržao globalni uticaj, piše Slobodna Dalmacija.

- Ova tranzicija mogla bi da prisli ISIS da menja svoju strategiju i taktiku usmeravajući više resursa na povezivanje istomišljenika u regionu, kao i ubacivanje ljudi i novca u druge države – upozorava studija, i kao neka potencijalna žarišta navodi Balkan i severni Kavkaz, ali i atraktivne lokacije na Zapadu.

Daljinac

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • aca

    17. decembar 2017 | 19:58

    Policija ,voska i gradjani moraju biti spremni da zestoko udare na ovaj olos i sljam.

  • Marijana Bakov

    17. decembar 2017 | 20:50

    Cirkuz u najavi.U Pakistanu bombas samoubica se razneo u hriscanskoj crkvi,ima mrtvih I povredjenih.A mi te Pakistance gostimo u Srbiji,pa kad udare na Nas zajedno sa ovim povratnicima ni Bog nece moci da nas spase.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA