≫ 

Mikelanđelova "PIJETA" ostavlja bez reči: Kratka priča iza velikog umetničkog dela 1. deo (FOTO)

"Pijeta" je jedino Mikelanđelovo delo koje je potpisano i premda su se u istoriji umetnosti Evrope mnogi drugi čuveni i manje čuveni skulptori bavili ovom temom, ova konkretna izvedba je neprevaziđena i bez premca u italijanskom i evropskom vajarstvu

  • 0
"Pijeta", remek-delo Mikelanđela Buonarotija sa samog kraja XV veka. Foto: Wikimedia Commons/Stanislav Traykov

Mikelanđelova "Pijeta"skulptura Presvete Bogorodice koja je u krilu drži telo Isusa Hrista nakon raspeća i skidanja sa krsta — jedna je od najznačajnijih skulptura u istoriji umetnosti, a mnogi je smatraju najsnažnijim delom ovog velikog italijanskog renesansnog majstora.

Izrađena od glasovitog kararskog mermera u periodu 1498-1499. godine, smeštena je u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu, a naručio ju je francuski kardinal Žan de Bijeres za kapelu Svete Petronile, kapele francuskog kralja koja se nalazila u okviru pomenute bazilike. Zbog toga je nekoliko vekova služila kao nadgrobni spomenik ovog čoveka, da bi u XVIII stoleću bila prebačena na sadašnje mesto.

"Pijeta" je jedino Mikelanđelovo delo koje je potpisano (Đorđo Vazari tvrdi, zbog toga što je ovaj načuo razgovor dva posetioca od kojih je jedan rekao da je autor Kristoforo Solari), i premda je isti autor izradio više radova na ovu temu, i premda su se u istoriji umetnosti Evrope mnogi drugi čuveni i manje čuveni skulptori bavili njome (zbog toga postoji više Pijeta, ali je samo jedna "Pijeta"), ova konkretna izvedba je neprevaziđena i bez premca u italijanskom i evropskom vajarstvu.

Istoričari umetnosti ukazuju da ona predstavlja balans između renesansnih ideala klasične lepote i naturalizma, a sam Mikelanđelo je govorio da njegov Hrist nema na svom licu znake patnje jer nije želeo da ovo delo predstavlja smrt već "religijsku viziju napuštanja i spokojno lice Sina", odnosno, da predstavlja spoj čoveka i Boga posvećivanjem kroz Isusa.

"Pijeta", remek-delo Mikelanđela Buonarotija sa samog kraja XV veka, u krupnom planu. Foto: Wikimedia Commons/Stanislav Traykov

Na sličan se način objašnjava i mladolikost Bogorodice: budući devica bez požude koja bi joj proždrla telo, njeno je bilo jedro i snažno iako je imala 33 godina starog sina.

Dva puta je "Pijeta" bila oštećena: prvi put su četiri prsta leve ruke polomljena tokom prenosa na sadašnje mesto, nakon čega ju je 1736. obnovio Đuzepe Lirioni (stručnjaci se spore oko kvaliteta te restauracije), ali to nije bilo ništa u odnosu na ono što se desilo 21. maja 1972.

Tada je Laslo Tot, poludeli mađarski iseljenik iz Australije, ušetao u baziliku sa čekićem u ruci i počeo da udara po njoj vičući: "Ja sam Isus Hrist! Ustao sam iz mrtvih!".

Petnaest udaraca otkinulo je Bogorodičinu ruku u ramenu, slomilo joj nos i okrnjilo jedan očni kapak. Prisutni turisti su uzimali komadiće mermera koji je leteo, neki su kasnije vraćeni, ali većina nije. Tako je pri obnovi (koja je potpuna) za nos iskorišćen blok sa njenih leđa.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA