≫ 

Rembrantova "NOĆNA STRAŽA" je ponos nacije: Kratka priča iza velikog umetničkog dela 2. deo (FOTO)

Naručena od strane jedne amsterdamske milicijske družine, završena je 1642. godine i smatra se jednom od najboljih slika iz perioda Zlatnog doba Holandije. Toliko je slavna da postoje čak i slavne slike na kojima je ona prikazana

  • 1
"Noćna straža", Rembrantovo remek-delo kolosalnih dimenzija iz 1642. godine. Foto: Wikimedia Commons/rijksmuseum.nl

"Milicijska četa distrikta II pod komandom kapetana Fransa Baninka Koka" zvanični je naziv slike Rembranta van Rajna, mada se često može čuti i "Pucačka četa Fransa Baninka Koka i Vilema van Rujtenburha". Ipak, najuobičajeniji naziv ovog remek-dela je daleko jednostavniji (i potpuno pogrešan): "Noćna straža".

Njena je izrada naručena oko 1639. godine od strane kapetana Koka, njegovog zamenika Van Rujtenburha i još 16 pripadnika njihove milicijske družine, a završena je 1642. Na njoj se pojavljuju ukupno 34 lika, a slikar je bio plaćen 1.600 guldena, što je u to vreme bila ogromna svota novca.

Prvobitno je bila smeštena u Musketarski dom (hol. Kloveniersdoelen), ali je 1715. prebačena u Gradsku većnicu Amsterdama.

Tada je skraćena sa gornje i leve strane, i nešto malo sa desne, kako bi mogla da stane između dva stuba u svojoj novoj kući. Zbog toga su neki likovi nestali sa slike, ali postoji kopija iz tog perioda na osnovu koje znamo kako je izgledala pre.

"Posetioci ispred Rembrantove Noćne straže u Amsterdamu", slika Augusta Jernberga iz 1885. godine. Foto: Wikimedia Commons/Google Cultural Institute

Danas je formalno deo kolekcije Amsterdamskog muzeja, mada se nalazi u stalnoj postavci Rajksmuzeuma (hol. Nacionalni muzej) i smatra se najboljom slikom u toj zbirci i jednom od najboljih dela iz perioda Zlatnog doba Holandije. Toliko je slavna ova slika, da postoje čak i slavne slike na kojima je prikazana ova slavna slika, a filmove i romane i da ne pominjemo.

Čuvena je posebno zbog tri stvari: kolosalne veličine (363 x 437 cm), neverovatne igre svetlosti i senki, te odavanja utiska pokreta na onome što je trebalo da bude tradicionalni vojni portret. Zbog obima slike, figure su skoro u stvarnim dimenzijama.

Tri puta je bila na meti vandala, sva tri puta u XX stoleću. Prvo ju je neki čovek obućarskim nožem oštetio januara 1911. godine, potom je drugi nožem za hleb 1975. godine naneo nekoliko "posekotina" (naredne je izvršio samoubistvo u psihijatrijskoj bolnici), da bi konačno 1990. treći ludak na nju bacio kiselinu. Svaki put je uspešno obnovljena.

Skulpture likova sa Rembrantove slike "Noćna straža". Delo su savremenog ruskog vajara Aleksandra Taratinova. Foto: Wikimedia Commons/Hippolyte

Takođe, tokom Drugog svetskog rata bila je srolana oko cilindra u sanduku i skrivena u zamku Radbud, kako je se nacisti ne bi dočepali. Kad je nastupilo oslobođenje, vraćena je na svoje mesto.

Postoji takođe i jedan mit, posebno prisutan u Holandiji, koji kaže da je Rembrantov pad počeo zato što se javnosti nije svidela "Noćna straža". Za to nema nikakvih dokaza; šta više, kapetan Kok je naručio od autora i njen akvarel za svoj privatni album. Istoričari umetnosti kažu da je za pad ovog slikara odgovorna zapravo promena ukusa 1640-ih godina.

Za kraj, da se vratimo na početak i nešto što nismo razjasnili. Zašto je "Noćna straža" pogrešan naziv? Zato što Rembrant nije oslikao noćni prizor, već dnevni. Slika ostavlja utisak noći zbog one igre svetlosti i senki, i zbog tamne glazure koja je nanesena na nju nakon što je izrađena a koja je sklonjena tek 1940-ih godina.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA