≫ 

Fridrihova "LUTALICA IZNAD MORA MAGLE" tera da se zamislite: Kratka priča iza velikog umetničkog dela (FOTO)

Ko god želi da ilustruje priču o nemačkoj romantizmu, koristi ovo umetničko delo Kaspara Davida Fridriha, pošto je ona na neki način potpuno otelovljenje ovog pravca

  • 1
"Lutalica iznad mora magle", Kaspar David Fridrih, 1818. Foto: Wikimedia Commons/Cybershot800i

Kaspar David Fridrih (1774-1840) bio je pejzažni slikar iz perioda nemačkog romantizma koji se smatra možda i najznačajnijim umetnikom svoje epohe jer njegova dela, u kojima je umanjeni čovek često prisutan na širokom prostoru, "usmeravaju pogled posmatrača ka njihovim metafizičkim dimenzijama".

Šta bismo još mogli ukratko da kažemo od velikom Fridrihu? D'Anže ga je nazivao čovekom koji je otkrio "tragediju pejzaža", slike su mu kupovale evropske krunisane glave od pruskog kralja Fridriha Vilhelma III do ruskog cara Nikolaja I, ali mu je popularnost opala potkraj života pa je umro u siromaštvu.

Vremena su počela da se menjaju, industrijalizacija je udarala na sve strane po svim društvenim poljima, a njegova oslikana nepokretna kontemplacija je već krajem XIX stoleća bila posmatrana kao prikaz davnih vremena.

Nakon Prvog svetskog rata otkrivaju ga ekspresionisti, potom i nadrealisti i egzistencijalisti, koji crpe ideje iz njegovog opusa.

Portret Kaspara Davida Fridriha, delo Gerharda fon Kugelgena. Foto: Wikimedia Commons/bildindex.de

Nacisti ga obožavaju i on praktično postaje slikarsko božanstvo u Nemačkoj, ali nakon sloma Trećeg rajha ponovo propada jer su ga ljudi povezivali sa nacionalizmom. Tek dvadesetak godina nakon Drugog svetskog rata Kaspar David Fridrih obnavlja svoju reputaciju.

"Lutalica iznad mora magle" njegova je najčuvenija slika, premda zbilja ima mnoštvo čuvenih slika. Nastala je 1818. godine, a trenutno je pohranjena u zbirci hamburškog Kunsthalea.

Na njoj, mladi čovek u mrkozelenom kaputu i sa štapom u desnoj ruci stoji na kamenitoj litici okrenut nam leđima. Vetar mu mrsi kosu dok gleda krajolik prekriven gustim morem magle, a samo nekoliko grebenova sličnih onom na kome on stoji štrči iz te mase. Na onima desno raste i poneko drveće, a u daljini levo vidimo planine koje se nadesno pretvaraju u doline. Ali magla se proteže unedogled i stapa se sa horizontom, postajući neraskidiva od oblaka na nebu.

Brdo Kajzerkrone u Saksoniji na kome su stene koje su poslužile Kasparu Davidu Fridrihu za sliku "Lutalica iznad mora magle". Foto: Wikimedia Commons/Olaf1541

Krajolik je zapravo sastavljen od više stvarnih geografskih elemenata u Saksoniji i Češkoj koje je Fridrih nacrtao pa potom preuredio na svoj način u ateljeu. Recimo, desno u dubokoj pozadini možemo videti brdo Cirkelštajn u Saksonskoj Švajcarskoj, jugoistočno od Drezdena, dok čovek na slici stoji na stenama koje se nalaze na obližnjem brdu Kajzerkrone.

Ko god želi da ilustruje priču o nemačkom romantizmu, koristi ovu sliku, pošto je ona na neki način potpuno otelovljenje ovog pravca. Šta više, na internetu se može videti i karta Evrope na kojoj je svaka zemlja predstavljena najspecifičnijom slikom koja je na najbolji način predstavlja; Nemačka je predstavljena upravo ovom.

Značenje ovog dela već je dva veka predmet rasprava, ali postoji neki suštinski konsenzus koji se svodi na isto: jedni kažu da je u pitanju kantovska autorefleksija, drugi da je metafora za neizvesnu budućnost, treći da položaj čoveka na litici sugeriše gospodarenje prostorom ali istovremeno i beznačajnost pojedinačnog čoveka.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA