Biserka i Vladimir su jedini srpski umetnici koji su radili na animiranom filmu o Van Gogu (FOTO)

Ovaj revolucionarni tehnički i umetnički posao trajao je šest godina, ukupno je naslikano 65.000 frejmova od kojih je sačinjen film, a život i kontroverzna smrt Vinsenta van Goga ispričana je preko njegovih slika i likova na njima

  • 0

Prvi dugometražni animirani film, "S ljubavlju, Vinsent: Misterija Van Goga", za koji su frejmovi ručno slikani uljanim bojama na platnu i to u tehnici koju je koristio i sam Van Gog, stigao je i u srpske bioskope, a među 125 umetnika iz čitavog sveta koji su radili na njemu, našli su se Vladimir Vinkić i Biserka Petrović.

Prvi film kompletno oslikan prepoznatljivim stilom Van Goga: "S ljubavlju, Vinsent" pravljen je punih 6 godina

Na ideju je došla Dorotea Kobjela i sama slikarka, ali i nagrađivana animatorka, kojoj je, kako kaže, Van Gog više puta "pomogao" kada joj je bilo teško, te je želela da napravi kratak animirani film posvećen velikom slikaru koji bi sama oslikala.

Sve je postalo mnogo ambicioznije, iako je krenulo sa skromnim sredstvima i 10 poljskih umetnika.

Kobjelov se pridružio oskaraovac Hju Velčman, iza filma su stale producentske kuće "Breakthrough Film" i "Trademark", a autori su angazozvali 125 umetnika iz čitavog sveta koji su živeli i radili u Gdanjsku, Vroclavu i Atini.

Portret doktora Gašea, Vinsent van Gog, 1890. godina. Foto: Wikimedia Commons/vangoghgallery.com

Ovaj revolucionarni tehnički i umetnički posao trajao je šest godina, ukupno je naslikano 65.000 frejmova od kojih je sačinjen film, a život i kontroverzna smrt Vinsenta van Goga ispričana je preko njegovih slika i likova na njima.

- Svi su likovi rađeni po likovima sa Van Gogovih slika, svi su postojali u njegovom životu, tako da se priča bazira na realnim činjenicama. Jedini koji nije imao referencu sa Van Gogovih slika je lik koga sam ja postavila, doktor Mazari. Postoji samo mala figura sa osnovnim bojama na glavi, ali je glava pokrivena šakom i ništa se ne vidi - kaže Petrović, koja je od rediteljke dobila zadatak da oživi Mazarija pošto je najbolje ušla u prethodni lik.

Inače Petrović i Vinkić su bili među 4.000 prijavljenih iz čitavog sveta, a ubrzo su se našli među rediteljkinim omiljenim umetnicima.

Petrović naglašava da su radili mnogo i naporno, njih 70-90 je slikalo u jednom ogromnom hangaru u Gdanjsku, morali su da prate jedni druge i to je bio, kako je naglasila, najlepši i najteži posao koji je radila.

- Svi smo morali da sledimo Van Goga, ali uvek postoji neka fina razlikica koju mi umetnici možemo da primetimo. Ipak sve je rađeno rukom, jedva da je malo dorađeno u postprodukciji. Rediteljka je prvo probala da uradi film u nekom programu koji simulira poteze četkom, ali se vidilo da to nije ljudska ruka, a u filmu se vidi da je sve to čovek radio -rekla je Petrović Tanjugu.

Ona kaže da su ljudi u Italiji i Francuskoj bili fascinirani, jedna žena joj je rekla da je film gledala čak 12 puta, a mnogi po dva-tri puta i svaki put više skoncentrisani na slike nego na pricu jer je u filmu "sve u treperenju, baš kako je Van Gog slikao i doživljavao svet".

U filmu se sve miče i kreće, a to je bilo najzanimljivije i Vinkiću, koji je za razliku od Petrović, imao iskustva sa animacijom, ali nikada nije "animirao ulja na platnu".

- Najinspirativniji i najzanimljiviji trenutak mi je bio kada sam slikao ruku koja, kada ulazi u kadar, brzo se pojavi i nestane, ta neka zamućenja koja smo simulirali da bismo postigli efekat brzine i u tom razlivanju boja smo svi uživali, to je bio najzanimljiviji deo slikanja - kaže Vinkić i dodaje da mu je najviše prijao izazov pomeranje kamere tako da se "svaki milimetar ulja pomera".

On je u razgovoru za Tanjug podsetio na klasičan način animiranje koji je primenjivao Volt Dizni koji je fotografisao crteže i primećuje da možda film o Van Gogu pokazuje da je "ručni rad nadživeo animaciju".

- U komjuterskoj animaciji ovako nešto nije moguće postići jer je suviše savršeno. Ručni rad gde je potez slobodan, gde greške u slikarstvu prave rukopis jednog slikara, to je nešto što ovaj film gaji i što ćete osetiti u svakom trenutku na velikom platnu - ističe Vinkić.

Iako su Van Gogovi crteži dosta uticali na njega dok je studirao, posle rada na filmu, kako naglašava, njegova "paleta je dosta obogaćena bojama za koje ranije nije imao hrabrosti i nije ni znao da može da dobije takav efekat koji je Van Gog ostvarivao kombinacijom komplementarnih boja".

Vinkić i Petrović bi se rado prihvatili sličnog projekta, ali dok čekaju da se autori osmele na nešto tako zahtevno, nastavljaju svoj rad.

Foto: Wikimedia

Animirajući likove, enterijere i eksterijere koji postoje na slikama Vinsenta van Goga i pretvarajući ih u biografsku animaciju i filmski triler, rediteljski par Dorota Kobjela i Hju Velčman razvili su priču koja rasvetljava nejasne okolnosti smrti slikara.

Uloge u filmu su poverene glumcima Daglasu Butu, Džeromu Flinu, Robertu Gulaziku, a kompozitor je Klint Mansel. Film je imao svetsku premijeru na francuskom Festivalu nezavisnih dugometražnih animiranih filmova u Anesiju uz desetominutne ovacije publike i nagradu publike.

Specijalne projekcije u Beogradu zakazane su za danas i sutra u Domu omladine Beograd, ali su zbog velikog interesovanja dodate još dve u ponedeljak. Nakon projekcija predviđen je razgovor sa Biserkom Petrović i Vladimirom Vinkićem.

Daljinac

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA