DAN KADA SU SRBI REKLI: Nećemo šahovnicu na srpskoj glavi! (VIDEO)

Na današnji dan, pre 23. godine SAO Krajina donela je odluku o razdruživanju sa Hrvatskom uz poruke da je hrvatska demokratija oblik fašizma i da neće priznati šahovnicu

  • 4

Na današnji dan pre 23 godine Srpska autonomna oblast Krajina tzv Republika Kninska Krajina donela je Rezoluciju o razdruživanju sa Hrvatskom, kao i da se prekinu sve veze sa Zagrebom i da se ostane u Jugoslaviji, nažalost taj srpski san trajao je svega 4 godine!

Srpsko nacionalno veće i Izvršno veće SAO Krajine usvojili su 28. februara 1991. godine Rezoluciju o razdruživanju Republike Hrvatske i SAO Krajine, koja ostaje u državi Jugoslaviji.

Predsednik SKUD u Kninu Jovan Opačić izjavio je povodom donesene Rezolucije da "demokratija, koja se pravi samo za jedan narod i to na račun drugih naroda, nije ni šta drugo nego fašizam", prozvavši tako Hrvatsku koja je ukinula Srbima status kontitutivnog naroda.

Nakon razdruživanja Kninske Krajine sa Hrvatskom održan je zbor Srba u Plaškom, na kojem je rečeno: "Nećemo šahovnicu na srpskoj glavi", a govorili su Nikola Medaković i Miloš Vučelić.

Tadašnji predsednik SAO Krajine Milan Babić održao je odmah konferenciju za štampu i izjavio da srpski narod SAO Krajine želi ostati u Jugoslaviji. Istaknuto je da ukoliko prestane postojati Jugoslavija ili ako se preobrazi u skup zajedničkih država, daće srpska autonomija ući u sastav matične države srpskog naroda.

Predsednik SDS-a akademik Jovan Rašković i simbol srpskog ustanka u Hrvatskoj izjavio da nije bio na proglašenju razdruživanja SAO Krajine i Hrvatske, ali da to pozdravlja i da je u Kninu bio sa srcem. On je već tada predvideo krvavi rat koji očekuje Srbe u Hrvatskoj rečima da bi "Krajina mogla imati velike neprijatnosti, čak dotle da oružjem brani svoj suverenitet".

Problemi Srba u Hrvatskoj počeli su kada su im Božićnim Ustavom 1990. godine donešenim u Saboru ukinut status konstitutivnog naroda, a prema tadašnjem popisu bilo ih je 12, 2 odsto.

Vojnim akcijama hrvatske vojske Bljesak i operacija Oluja 1995. godine Republika Srpska Krajina je ukinuta i vraćena pod međunarodno priznate granice Hrvatske, pri čemu je oko 250.000 Srba proterano iz svojih kuća i izbeglo u Srbiju i Republiku Srpsku, dok su se dogodili razni ratni zločini i ubijstva 677 srpskih civila, od kojih mnogi ni danas nisu rasvetljeni.

Po popisu stanovništva Hrvatske iz 2011. godine Srba je 186.633 i čine 4.3 % stanovništva Hrvatske što je u odnosu na 1991. godinu, kada ih je bilo 581.663 broj smanjen za dve trećine.

Kninska Krajina je geografsko područje u Hrvatskoj, koje se nalazi u Severnoj Dalmaciji, a koje je naziv dobio po gradu Kninu koji predstavlja njeno središte. Oblast se nalazi između oblasti Bukovice na jugozapadu, Cetinske Krajine na jugoistoku, Like na severozapadu, Drniške Krajine (u Zagori) na jugu, i Završja u Bosni i Hercegovini na istoku.

Tačku na postojanje Kninske Krajine stavljena je u Erdutu potpisivanjem Erdutskog sporazuma području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema.

On je potpisan je u Žutoj kući u Erdutu (srpska strana) i u Zagrebu (hrvatska strana) 12. novembra 1995. godine. U ime hrvatske vlade sporazum je potpisao Hrvoje Šarinić, a srpsku stranu zastupao je Milan Milanović. Sporazum je pripremio i u njemu posredovao Piter Galbrajt, a samom potpisu o mirnoj reintegraciji prethodio je dogovor hrvatskog predsednika Franje Tuđmana i srpskog predsednika Slobodana Miloševića u Dejtonu.

(D. Zlojutro)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA