Naša doktorka Milica pravi veštačka srčana tkiva i najbolja je u svojoj oblasti: Ona je među 35 najboljih naučnika na svetu

Projekat izrade veštačkog srčanog tkiva je višestruko značajan ako se zna da srce ima ograničen kapacitet da samostalno stvara nove ćelije. Upravo to ograničenje otežava lečenje i zarastanje srčanog tkiva nakon oštećenja i operacija

  • 5

Oštećeno srčano tkivo moglo bi uskoro da se zaceljuje veštačkim – to je projekat na kojem na Institutu za bioinženjering u Torontu radi dr Milica Radišić (41), naučnica poreklom iz Srbije.

Kosa može da ukaže na RIZIK od SRČANOG UDARA mesecima unapred

VESELIN JEVROSIMOVIĆ: Veštačka inteligencija će značajno olakšati posao medicinskim radnicima

Ovaj projekat je višestruko značajan ako se zna da srce ima ograničen kapacitet da samostalno stvara nove ćelije. Upravo to ograničenje otežava lečenje i zarastanje srčanog tkiva nakon oštećenja i operacija.

Ni ubrizgavanje matičnih ćelija u srce nije se pokazalo kao dobro rešenje jer je nemoguće predvideti kako će se one nakon toga ponašati.

Ono što se postiže novom metodom jeste da se novostvorene ćelije ponašaju baš kao i srčane – one mogu da prave otkucaje.

– Kada je u pitanju stvaranje tkiva, počinjemo sa matičnim ćelijama izvedenim iz reprogramiranih ćelija kože. Takve ćelije se zovu “induced pluripotent cells”. Njih zatim diferenciramo u srčane ćelije, a uz pomoć električne stimulacije mi praktično nateramo te izolovane ćelije da naprave tkivo koje kuca sinhronizovano – objašnjava Radišić.

Foto: Privatna arhiva

Kolika je važnost ovog pronalaska govori u prilog činjenica da je ovo tkivo našlo višestruku primenu kada su u pitanju ljudski životi. Osim što može da spase i produži nečiji život, ono reaguje na razne nadražaje baš poput pravog srčanog mišića, što pruža i mogućnost da se ispituju efekti nekih novih lekova u laboratorijskim uslovima. Takva ispitivanja lekova već se rade, kaže doktorka Radišić. Ipak, najviše nade od primene ovog tkiva imaju ljudi koji su doživeli teška oštećenja srčanog mišića.

– Takvo tkivo bi moglo da se koristi, recimo, kod infarkta… – ističe naučnica.

Zajedno s njom na grupi projekata koji su vezani za srčano tkivo u laboratoriji radi oko 20 ljudi. U svemu tome, ističe Milica, pored ogromne požrtvovanosti svih naučnika, jako bitan faktor ipak predstavljaju i finansije.

– Kada se sve skupi, za plate tih ljudi, za sve potrebne materijale i ostale propratne sadržaje godišnje je potrebno barem milion dolara – priča dr Radišić i dodaje da je najbitnije da ste okruženi pravim ljudima, studentima i kolegama jer se tada najbolje ideje realizuju u stvarne rezultate.

Foto: Profimedia/Sciencephoto RM

Ljudi u Srbiji su fantastični

Kada nije u belom mantilu, Milica je mama troje dece, dve devojčice i jednog dečaka, a u Srbiju dolazi kada god joj to obaveze dozvole.

– Imam porodicu u Srbiji i dolazim vrlo rado tu, bar jednom godišnje. Uvek je lepo doći kući i napuniti baterije – priča ona i dodaje da je prilikom poslednje posete svojoj rodnoj zemlji započela i saradnju sa Medicinskim fakultetom u Novom Sadu.

U Torontu, priča Milica, ima veoma mnogo naših ljudi. To joj je praktično zamena za sve što joj treba ili nedostaje iz Srbije.

– Iako imamo pristup našim predstavama, filmovima, hrani, nedostaju mi prijatelji i porodica koji su u Srbiji. Mislim da su nedostajanje i nostalgija poprilično učestala stvar među našim ljudima koji su otišli – iskrena je dr Radišić.

Što se tiče vraćanja za stalno u svoju zemlju, Milica ne isključuje i tu mogućnost. Kaže da bi bilo lepo vratiti se jer Srbija ima dosta potencijala.

– Ljudi su nam fantastični, a od ljudi sve zavisi. Vredni su i pametni, samo nisu na najbolji način stimulisani ni motivisani. Izgleda kao da je mnogo ljudi izgubilo nadu – kaže ona.

Foto-ilustracija: Profimedia

Među 35 naučnika u svetu

Milica je rođena u Bačkoj Palanci 1976. godine, a 20 godina kasnije odlazi da studira na McMaster University u Hamiltonu nedaleko od Toronta.

– Taj univerzitet je zaista dobar, a uz to sam tamo i poznavala neke ljude pa je to prevagnulo. U Kanadi sam završila osnovne studije hemijskog inženjerstva, a od 1999. do 2005. godine sam živela u Americi dok sam išla na MIT (Masačusetski tehnološki institut u Kembridžu) – priča Radišić.

Ova naučnica svrstana je u 35 najboljih i najperspektivnijih mladih naučnika u svetu, rame uz rame sa velikim imenima poput Lerija Pejdža i Sergeja Brina, osnivača Gugla, Marka Zakerberga iz Fejsbuka i mnogih drugih…

– Izabrao me je "MIT Technology review" 2008. godine kada sam imala 32. Ukratko, ta nagrada se zove MIT TR35. Reč je o zaista prestižnoj nagradi, a ono što je zanimljivo jeste da sam ja bila prva osoba iz Srbije ili srpskog porekla uopšte da je dobila tu nagradu – kaže dr Radišić.

Foto-ilustracija: Profimedia/Glow Wellness RM

Istraživanja – luksuz bogatih

Kada su u pitanju uslovi za naučnoistraživački rad u Srbiji, Milica ocenjuje da situacija i nije baš najsjajnija.

– Ima ponešto uslova. Na primer, na Tehnološkom fakultetu u Beogradu postoji grupa ljudi koja je u našem polju. Međutim, ovo istraživanje je veoma skupo. Ja često kažem da je investiranje velikih para u nauku luksuz bogatih zemalja – zaključuje dr Milica Radišić.

Daljinac baner

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Milka R.

    16. avgust 2017 | 11:24

    Bravo i cestitke Milici za nauku?!

  • Ena

    16. avgust 2017 | 11:09

    Bravo za nasu Milicu! Sto vise ovakvih vesti, o nasoj pametnoj deci tamo dalekoooo ....!?

  • branko

    16. avgust 2017 | 19:54

    gospodjo, svaka vam cast, zelim vam puno uspeha u daljem radu!!!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA