Srbija dobija važan centar protiv teških bolesti: Prestanite da pušite i da se gojite!

Broj aneurizmi u našoj zemlji raste, što zbog produžavanja životnog veka, što zbog izloženosti faktorima rizika

  • 1

Srbija će napokon dobiti Nacionalni aortni centar koji bi trebalo da spase pacijente kojima život visi o koncu zbog ove teške bolesti, koja ima najveću stopu smrtnosti.

MIGRENA ILI SMRTONOSNA BOLEST? Ove simptome glavobolje NE SMETE da ignorišete

Broj aneurizmi u našoj zemlji raste, što zbog produžavanja životnog veka, što zbog izloženosti faktorima rizika u koje spadaju: povišen krvni pritisak, pušenje, gojaznost i veći nivo masnoća u krvi.

Aneurizma trbušne aorte je proširenje aorte, odnosno ispupčenje napunjeno krvlju. Takvo može decenijama da ne izaziva nikakve tegobe, ali ako se ne otkrije na vreme i iznenada pukne, ishod je često koban. Kako bi se na najkvalitetniji načini lečili svi pacijenti sa najtežim oboljenjima aorte, Srbija dobija Nacionalni aortni centar, kakav imaju sve razvijene zemlje sveta.

On će biti oformljen u okviru Kliničkog centra Srbije, tačnije u Klinici za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju.

Printskrin/Youtube:Dobro Jutro - Jovana & Srđan

- Aortna oboljenja su zaista od svih vaskularnih oboljenja najsloženija, najozbiljnija i nose najveću smrtnost kada se ne leče kako treba. Specifična su i zahtevaju multidisciplinarni pristup i najteža patologija zahteva zbrinjavanje u vrhunskim ustanovama. Država je to i prepoznala i pored nacionalnog vodiča, čija je implementacija započeta, u toku je i formiranje Nacionalnog aortnog centra kakav se nalazi u svim najrazvijenijim zemljama sveta koje se bave ozbiljnom medicinom - objašnjava doc. dr Marko Dragaš, vaskularni hirurg u KCS i koordinator za hitnu vaskularnu hirurgiju u Ministarstvu zdravlja.

PODMUKLA BOLEST

On kaže da bi se u centru zbrinjavali ne samo najteži pacijenti sa oboljenjima aorte, već bi njegova uloga bila i edukaciji lekara, piše Blic.

- Svi lekari iz manjih centara koji nemaju mogućnosti da zbrinjavaju tako teške pacijente bi u svakom trenutku znali na koga mogu 24 sata da računaju. Oni će moći i da se konsultuju po pitanju dijagnostičkih i terapijskih principa i na kraju da teškog pacijenta sa urađenom elementarnom dijagnostikom upute na pravo mesto gde će on biti zbrinut - ističe dr Dragaš.

Foto-ilustracija: AP/Tanjug, FreeDigitalPhotos/njaj

Aneurizma je strašno podmukla bolest koja raste u grudnom košu i trbuhu, ali može da se pojavi na mozgu i na drugim krvnim sudovima gde skoro isto može da bude fatalna. Može da dostigne impresvne dimenzije, a da ne izazove nikakve simptome sve dok ne pritisne neki organ ili ne pukne (rupturira). Zavisno od toga gde se nalazi, pucanje obično prati iznenadan i jak bol u trbuhu, grudima ili leđima. Dolazi do kolapsa organizma, nekad i do gubitka svesti, kao i snažnog pulsiranja stomaka.

Ukoliko se u narednih par sati nešto ne preduzme i osoba iskrvari, nastaje smrtni ishod. U 95 odsto slučajeva prvo dolazi do ograničenog krvarenja, ali ukoliko se aorta rasprsne, taj pacijent umire u roku od par minuta čak i ako je na operacionom stolu. Zato je veoma važno da se takvi slučajevi preduprede, da se pacijenti operišu pre pucanja, kada je smrtni ishod daleko manja. Lekari objašnjavaju da se proširenje trbušne aorte često slučajno otkriva.

Printksin: Youtube/Министарство одбране и Војска Србије

- Savetujemo svim ljudima kada pređu pedesetu godinu da ostave pušenje, paze na kilažu. Ljudi preko 50 godina starosti koji imaju oboljenja drugih organskih sistema posebno šećernu bolest, bubrežna oboljenja kao i neurološke bolesti, često imaju i neki oblik oboljenja krvnih sudova. Oni treba da obrate pažnju na proširenje aorte. Zato svi treba nakon pedesete godine da obave ultratrazvuk abdomena, kao i dopler krvnih sudova nogu i vrata - kaže pukovnik prof. dr Aleksandar Tomić, načelnik Klinike za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju u Vojnomedicinskoj akademiji.

VEŽBANJE NA SIMULATORIMA

U Beogradu će 20. oktobra biti organizovan nacionalni kardiovaskularni kongres, gde se procenjuje da će biti više od 200 učesnika, a biće i dosta predavača iz inostranstva. Na kongresu će biti predstavljen i nacionalni vodič i svi doktori koji đođu moći će da se upoznaju sa njim i daju neke svoje sugestije.

- Na kongresu će mladi kardiohirurzi imati prilike da vežbaju na simulatorima ušivanje različitih anastamoza i primenjivanje različitih tehnmika na veštačkim srcima. Biće simulator na kome će doktori moći da vežbaju ugradnju stenta u trbušnu i grudnu aortu, kako bi što bolje uvežbali tu proceduru. To znači da će sami moći da urade tu proceduru, da vide najveći broj prepreka koji ih čekaju na operacijama i da nauče kako da ih savladaju - objašnjava dr Igor Končar, vaskularni hirurg i sekretar Udruženja kardiovaskularnih hirurga Srbije.

Printksin: Youtube/ESCVS Belgrade

Daljinac

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Mara

    20. septembar 2017 | 21:02

    Bravo za vaskularce na ċelu sa prof. Davidovićem!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA