≫ 

Ljubitelji nakita u Narodnom muzeju: Ogrlice i prstenje kakvi su izrađivani u trećem veku nose se i danas (FOTO)

Da nije navedeno, da li biste mogli da pretpostavite kada je nakit na fotografijama izrađen?

  • 2

Nakit nastao u trećem veku, onaj načinjen u 13. i ovaj koji se danas može pazariti u prodavnicama toliko su slični da bi samo stručnjak mogao znati koji je star par meseci, a koji 18 vekova.

Neverovatno je da skoro svaki komad antičkog nakita kao da je danas pravljen, mogao bi i sada da se nosi. Slično je i sa većinom nakita nastalog u kasnijim vekovima.

U Narodnom muzeju se može videti impozantna kolekcija Foto: Telegraf

Nad ovim će se zamisliti svako ko poseti Narodni muzej u Beogradu i pogleda izložene arheološke zbirke. Mora se zapitati- ako je neko znao zlatni lanac da "isplete" tako u trećem veku, šta smo radili još 18 vekova? I danas se takvi komadi prodaju.

Posle nekoliko dana redova, nema više gužvi ispred Narodnog muzeja: Trajale su dok su karte bile "za dž", a mi smo ušli unutra i saznali važne stvari (FOTO) (VIDEO)

Izloženi su neverovatni komadi Foto: Telegraf

RIMSKI NAKIT

U Narodnom muzeju u Beogradu predstavljen je deo arheološke zbirke rimskog nakita iz trećeg i četvrtog veka, otkrivenog na teritoriji cele Srbije. Tu su ogrlice, medaljoni, prstenje, i svaki komad ovog nakita i danas je aktuelan. U rimsko doba nakit bio veoma cenjena i retka dragocenost.

Može se videti kako se nakit menjao kroz vekove Foto: Telegraf

Obično je nosio veoma lične i intimne poruke, često inspirisane filozofskim idejama, objašnjavaju stručnjaci. Pravo da nosi nakit imala je samo civilna i vojna elita, koja je i na taj način javnosti pokazivala svoj društveni status, obrazovanje i stečene zasluge.

Samo stručnjaci mogu da prepoznaju razliku Foto: Telegraf

NAKIT 12. I 13. VEKA

Nakit iz 12. i 13. veka opet može da se nosi i danas, a vrlo slične komade viđamo kod lokalnih juvelira. Onaj izložen u Narodnom muzeju pronađen je na arheološkim nalazištima u Starom Kostolcu, Beloj Crkvi, Krupnju, na srpskom groblju nedaleko od Požarevca, korišćenom pre 10 vekova. Tokom 12. i 13. veka u Srbiji su izrađivane vrlo specifične naušnice.

Večina komada može da se nosi i danas Foto: Telegraf

- Omiljene tipove predstavljaju različite varijante naušnica sa kolencima i naušnica sa jednom jagodom, loptastom ili bikoničnom. Pravljene su od srebra i bronze. Složenije i bogatije ukrašene primerke predstavljaju takozvane naroskane naušnice, kao i naušnice sa tri jednake jagode. U oblastima koje su duže ostale pod vizantijskom vlašću, brojne su narukvice, metalne i staklene kakvih u zapadnim krajevima uopšte nema- navedeno je u natpisu kraj izloženih eksponata.

Izloženi komadi oduzimaju dah Foto: Telegraf

Negovanje kulta nakita počinje na Nemanjinom dvoru, ali raskoš i sjaj skupocenog nakita, umetnički obrađenog, odigrava se za vreme vladavine Stefana Prvovenčanog.

Nošenje nakita počinje još na dvoru Stefana Nemanje Foto: Telegraf

Najveći procvat specifične lepote u izradi nakita od zlata, srebra i dragog kamenja, po pisanim izvorima, opisan je na srpskom dvoru 13. veka pod kraljem Milutinom. U to doba filigran je bila najrasprostranjenija tehnika u umetničkoj obradi srebra i zlata.

Izrađivani su od raznog materijala Foto: Telegraf

NAKIT 14. I 15. VEKA

Nakit iz 14. i 15. veka je već nešto za čim bi većina žena danas duboko uzdahnula. Bledih kopija ovakvih komada pune su nam prodavnice srebra. I deluje neverovatno da je ovako nešto postojalo pre šest vekova. Ili mi nismo mogli ništa originalnije da smislimo za tih šest vekova?

Večina žena bi poželela ovakvu kolekciju Foto: Telegraf

Prema podacima Narodnog muzeja sve do 13. veka mnoge delatnosti odvijale su se u okvirima kućne radinosti. Proces izdvajanja zanata od kućne radinosti započet je u drugoj polovini 13. veka. Tako je bilo i sa izradom nakita. Daleki 14. vek doneo je naušnice čudesne lepote.

Proces izdvajanja zanata od kućne radinosti započet je u drugoj polovini 13. veka Foto: Telegraf

- Oblici naušnica poznog srednjeg veka, krupne forme i plemenite tehnike, pokazuju uvek prisutnu balkansku osobinu modifikovanja vizantijskih oblika (najčešće su u pitanju nasleđene antičke forme) koji su u živom trgovačkom i kulturnom spoju sa Zapadom pretvarani u osobena i nova ostvarenja.

Tehnike su se menjale kroz vekove Foto: Telegraf

Srazmerno veliki broj sačuvanih primera odlikuje velika tipološka raznovrsnost, upotreba visoko razvijene tehnike ukrašavanja i skupocenih materijala. Smatra se da su, kao i druge vrste nakita, naušnice ovog doba većinom proizvod domaćih majstora- navedeno je u pojašnjanju muzejske postavke.

Pored prstenje, mogu se videti i ogrlice i narukvice Foto: Telegraf

Da nije navedeno, da li biste mogli da pretpostavite kada je nakit na fotografijama izrađen?

Neki komadi su neobičnog oblika Foto: Telegraf

VIDEO: Da li ima gužve u Narodnom muzeju

(M.R.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA