≫ 

Telegraf u poseti Ajnštajnovom i Milevinom stanu u Bernu: Ovde je rođena čuvena Ajnštajnova teorija relativnosti, a šta se još krije u porodičnom kutku Ajnštajnovih? (FOTO)

Porodični dom Alberta Ajnštajna i Mileve Marić ostao je isti i nakon više od 100 godina

  • 5

Na adresi Kramgasee 49 u Bernu, u Švajcarskoj, mnogi će zastati pred porodičnim stanom jednog od najvećih svetskih umova, fizičara, matematičara i filozofa, koji je napravio revoluciju u modernoj fizici. Porodični dom Alberta Ajnštajna i Mileve Marić ostao je u istom stilu nakon više od 100 godina, koliko je prošlo kada su u starom delu Berna živeli Albert i Mileva.

Do kraja godine Ajnštajnova kuća u Novom Sadu dobija novi život: Dragocena zgrada koju su razarali huligani i štetočine u novom sjaju

Stan je na adresi Kramgasee 49, Foto: Telegraf

Svetska atrakcija u Švajcarskoj, porodični dom Ajnštajnovih svake godine poseti više od 10.000 turista iz celog sveta. Naš vodič tokom ove neobične avanture u kojoj ste mogli da dodirnete Ajnštajnove diplome, Milevine haljine, bila je Žofika Oros koja već 16 godina živi u Bernu:

- Meštani Berna vrlo su ponosni što je najpoznatiji fizičar u istoriji sveta živeo jedan deo svog života upravo ovde. Altstadt ili stari deo Berna sačuvao je autentičnost, pa je tako i njihov dom pretvoren u Einstain Museum (Ajnštajnov muzej), a inače stari grad je pod zaštitom UNESKA. Njihov dom je na drugom spratu, a postoji i treći sprat koji je Ajnštajn uzeo kada su mu se rodili sinovi, taj deo je pretvoren u njegov radni prostor.

Pogled s prozora na omiljenu Ajnštajnovu ulicu, Foto: Telegraf

Specijalna teorija relativnosti kojom je Ajnštajn napravio revoluciju u oblasti moderne fizike, ima svoje poreklo upravo u ovom domu.

Ovaj stan nije samo mesto rođenja Ajnštajnovog i Milevinog sina Hansa Alberta koji se rodio 14. maja 1904. godine, u ovom domu rodila se ideja o njegovoj najpoznatijoj teoriji, zatim, ovde je nastao i rad o fotoelektričnom efektu koji će mu posle 11 godina doneti Nobelovu nagradu iz fizike.

AJNŠTAJN I MILEVA ZAPOČINJU ZAJEDNIČKI ŽIVOT U BERNU

Milevina garderoba i dalje stoji u ormaru, Foto: Telegraf

Na studijama u Politehnikumu u Cirihu Ajnštajn upoznaje svoju veliku ljubav Milevu Marić, poreklom iz Vojvodine. Nakon studija pokušavali su da pronađu način da ostanu zajedno. Prema još nepotvrđenim saznanjima, Mileva i Ajnštajn su imali ćerku koja se rodila u Srbiji, ali o njoj se vrlo malo zna jer je nakon Milevinog dolaska u Bern, devojčica ostala kod njenih roditelja.

Porodica je u stanu u Bernu živela do 1909. godine, Foto: Wikimedia/Public domain

U Bernu 1902. godine porodica Ajnštajn započinje svoj zajednički život, u velikom salonskom stanu u starom delu Berna, a Albert dobija posao u Patentnom zavodu.

Salonski nameštaj sa početka 20. veka nalazi se u svim prostorijama stana, velike sofe, bračni krevet, sto, stolice, kolevka za bebu sve je izloženo kako bi posetioci mogli da na trenutak osete kakav način života su vodili Ajnštajnovi.

Ocene Alberta Ajnštajna iz đačkih i studentskih dana, Foto: Telegraf

MILEVA MARIĆ JE VOLELA RUČNI RAD

Prema priloženim komadima nameštaja, garderobe i aksesoarima, zaključujemo da je Mileva volela ručni rad, jer se u nekoliko kutaka stana krije korpa sa materijalima i elementima za šivenje. Na stolovima i starim vitrinama uredno su složeni heklani stolnjaci koje je gospođa Marić lično izrađivala. Haljine, šeširi, obuća i komadi garderobe u plakarima samo su jedan od dokaza da je gospođa Marić imala istančan i prefinjen ukus.

Pribor za ručne radove Mileve Marić Ajnštajn, Foto: Telegraf

U dnevnom boravku na finom starom parketu nalazi se tepih, pretpostavlja se ručno izrađen, na okruglom stolu je čipkani stolnjak, nežan i jedinstven rad, isti kao na baldahinu koji je iznad korpe za bebu.

Set za ručavanje, šoljice za kafu, escajg koji su Ajnštajnovi koristili samo su delić stvari koje verno prikazuju porodični kutak u kojem je živeo jedan od najvećih fizičara 20. veka.

Heklani ručni rad Mileve Marić, Foto: Telegraf

Dok šetate saloncem u Kramgasse u kojem su se rodile teorije koje su promenile svet, osetićete neku čudnu energiju. U svim delovima stana nalaze se Ajnštajnovi spisi, diplome, njegove ocene iz školskih i studentskih dana.

Porodično drvo Ajnštajnovih dočekaće vas na samom ulazu u stan, dok ćete šetajući imati priliku i da dodirnete hartiju koju je ispisivao jedan od največih naučnika u istoriji sveta.

GODINA ČUDA U STANU U KRAMGASSE-U DONELA JE AJNŠTAJNU SVETSKU SLAVU

Osim servisa za čajeve, ima i mnogo fotografija, Foto: Telegraf

Iza zatvorenih vrata porodice Ajnštajn, reći će vam vodiči, vodio se sasvim drugačiji život. Predan nauci, Ajnštajn se često osamostavljivao u svojoj radnoj sobi.

Upravo tokom života u ovom stanu nastali su njegovi najčuveniji naučni radovi: O Braunovom kretanju, specijalnoj relativnosti i ekvivalentu materije i energije i fotoleketričnom efektu.

Na samom ulazu u stan je i porodična loza Ajnštajnovih, Foto: Telegraf

Porodica Ajnštajn u stanu u Kramgasse živela je do 1909. godine.

Godina čuda ili Annus mirabilis 1905. ušla je u svetsku nauku kao godina fizike u kojoj Albert Ajnštajn, pored prestižne doktorske disertacije koju dobija na Ciriškom Univerzitetu, piše i svoja najznačanija dela koja su postala revolucionarna u svetu prirodnih nauka.

Kao da su Ajnštajvoni juče izašli iz dnevnog boravka, Foto: Telegraf

Milevin uticaj na Ajnštajnova dostignuća bio je velik, bila je jedna od retkih žena koja je uspela da tada upiše studije u Cirihu, gde je i upoznala Ajnštajna. Nakon rođenja sina Edvarda 1910. godine, kreće i Ajnštajnova univerzitetetska karijera, pozivi dolaze iz Praga, Ciriha i Nemačke.

Biografi beleže da je upravo u tom periodu zahladneo odnos između Mileve i Alberta, koji je već bio u emotivnoj vezi sa svojom rođakom Elizabetom, kada su se preselili u Berlin gde je naučnik radio u Pruskoj akademiji nauka.

Na svakom koraku su Albertove fotografije, Foto: Telegraf

Albert i Mileva Ajnštajn zvanično su se razveli 1919. godine, iste godine Albert se venčao sa Elizabetom, Mileva je nastavila da živi u Cirihu sa njihova dva sina Hansom i Edvardom koji je bio duševno bolestan.

Mileva je poslednje dane života provela u Cirihu (1875 -1948), dok je Ajnštajn preminuo u Prinstonu u Americi (1879. Ulm - 1955. Prinston).

Milevina odeća i kolevka u kojoj su spavali mali Ajnštajnovi, Foto: Telegraf

Prelep stan u starom delu Berna sa kojeg se pruža pogled na omiljenu Ajnštajnovu ulicu, verno oslikava život jednog od najumnijih fizičara sveta i srpske naučnice koji su revolucionisali fiziku i stvorili potpuno novi pogled na svet.

(Dragana Ivanić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Nikolas

    8. septembar 2018 | 22:31

    DALI STE POSETILI U CIRIHU GROB MILEVE MARIC ANSTAJN !!! NAS NAROD BI TREBAO DA OBILAZI NJEN SPOMENIK ,PALI SVECE I NOSI CVECE JER JE BILA ZABORAVLJENA I JEDVA JOJ JE PRONADJENO MESTO GDE JE SAHRANJENA!! ISTINA JE DA JE ONA TREBALA DA DOBIJE NOBELA!! !! ON JE DOBIO SLAVU A ONA NOVAC OD NAGRADE!!

  • Џо

    8. septembar 2018 | 22:27

    На клупи испод дуда у месту Каћ,на 10км од Новог Сада,„родила" се теорија релативитета. Питајте мештане Каћа, они ће потврдити исто.

  • Istina

    8. septembar 2018 | 22:54

    Ko je ucio skolu znaju da je Mileva Maric iz Kaca

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA