Kako je spaseno Gornje Podunavlje? (FOTO)

Ovde se nalazi jedno od najvećih staništa orlova belorepana u čitavoj Evropi, ali i brojnih drugih ugroženih vrsta poput male čigre, crne rode, dabra, vidre i skoro iščezle kratkonose kečige

  • 0
Bajski kanal je kanal koji se nalazi u mađarskom i vojvođanskom delu Bačke.

Foto: Tanjug/Jaroslav Pap

Da li ste znali da se u Srbiji nalazi mesto koje još nazivaju i  "Evropskim Amazonom"? U pitanju je specijalni rezervat Gornje Podunavlje, koje je smešteno na krajnjem severo-zapadu Vojvodine i koji je uz susedni Kopački rit u Slavoniji i Karapandžu u Mađarskoj najveći ekosistem ovakve vrste od izvora do delte velike evropske reke, Dunava.

Ovo područje jedinstveno je po svom biodiverzitetu, ali i po tome što spaja šest zemalja – austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Rumuniju i Srbiju. O značaju Gornjeg Podunavlja govori i podatak da je deo UNESKO rezervata "Bačko Podunavlje".

Foto: Tanjug/AP

Ovde se nalazi jedno od najvećih staništa orlova belorepana u čitavoj Evropi, ali i brojnih drugih ugroženih vrsta poput male čigre, crne rode, dabra, vidre i skoro iščezle kratkonose kečige.

Međutim, intenzivnom izgradnjom nasipa i isušivanjem zemljišta u poslednjih 100 godina, i to duž celog toka Dunava, na kraju je i moćni Dunav na silu "ukroćen". Zbog čovekovih aktivnosti, postojala je bojazan da će vlažna područja u predelu Gornjeg Podunavlja potpuno nestati. Pre 11 godina je kroz partnerstvo Svetske organizacije za prirodu – WWF i Coca-Cola sistema pokrenuta inicijativa za obnovu vlažnih i plavnih područja duž Dunava, a cilj je bio da se do 2020. godine poveća kapacitet reke za 12 miliona m3.

Foto: Tanjug/Jaroslav Pap

Coca-Cola se obavezala da do 2020. godine vrati prirodi svu vodu koju koristi u proizvodnji napitaka, a plan je ispunila već 2017. godine. 2016. rađena su naučna istraživanja algi i ptica na teritortoriji obnovljenih bara Semenjača i Šarkanj čiji su rezultati pokazali uspešnost revitalizacije, koja se prvenstveno ogledala upravo u povratku nekih od retkih vrsta u ova staništa. Zahvaljujući ovakvim inicijatvama, vraćena je mozaičnost prirodnih staništa – vlažnih livada, slatina i vodnih “ogledala” u koje su se ponovo vratili beli i žuti lokvanj, močvarna perunika rogoz i sa njima i mnogobrojne vrste ptica močvarica.

(Telegraf.rs/ PR)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA