≫ 

Zid plača nije najveća jevrejska svetinja, najveća je KAMEN TEMELJAC ispod islamske Kupole na steni! (FOTO)

Kamen temeljac je tačka iz koje je Bog stvorio Zemlju, mesto na kome su Adam, Noje, Avram, Jakov i David prinosili žrtve Bogu, stena na koju je mudri car Solomon smestio Svetinju nad svetinjama, unutrašnje svetilište Hrama, i u njoj Kovčeg zaveta. Kamen temeljac je doslovno kamen temeljac jevrejskog bića. A već skoro milenijum i po iznad tog kamena uzdiže se jedna prelepa islamska bogomolja

  • 8
Kamen temeljac, najsvetiji jevrejski objekat. Iz te tačke je Bog stvorio svet, na njemu je Avram hteo da žrtvuje Isaka, na njemu se nalazila Svetinja nad svetinjama sa Kovčegom zaveta u Prvom i Drugom hramu. Iznad Kamena temeljca danas je islamska Kupola na steni. Foto: Wikimedia Commons/United States Library of Congress Kamen temeljac, najsvetiji jevrejski objekat. Iz te tačke je Bog stvorio svet, na njemu je Avram hteo da žrtvuje Isaka, na njemu se nalazila Svetinja nad svetinjama sa Kovčegom zaveta u Prvom i Drugom hramu. Iznad Kamena temeljca danas je islamska Kupola na steni. Foto: Wikimedia Commons/United States Library of Congress

Kamen temeljac je naziv za stenu koja se nalazi ispod Kupole na steni, islamskog svetilišta koje je po toj steni i dobilo ime a koje je smešteno na Hramovnoj gori, brdu u Starom gradu Jerusalima. Poznat je i kao Probušeni kamen pošto se na njegovom jugoistočnom uglu nalazi rupa kojom se silazi u prirodnu pećinu ispod njega, a koja se opet nalazi iznad još dublje hipotetičke komore koju zovu Bunar duša (mada tim imenom zovu i ovu pećinu neposredno ispod Kamena).

Kamen temeljac je najsvetije mesto judaizma, a jevrejsko predanje drži da je u pitanju duhovna spojnica Nebesa i Zemlje. Toliko je važan ovaj kamen da se svi Jevreji na svetu okreću ka njemu tokom molitve, kao što se muslimani okreću ka Kabi u Meki.

Postoji nekoliko razloga za to. Talmud uči da je Kamen temeljac tačka iz koje je Bog stvorio čitavu Zemlju u njenom sadašnjem obimu i obliku, da je on, taj kamen, bio prvi deo Zemlje koji je nastao. "Zohar", osnovna knjiga jevrejske mistične misli Kabale, kaže: "Svet nije bio stvoren dok Bog nije uzeo kamen pod imenom Even haShetija i bacio ga u dubine gde se ustalio odozgo do dole, i iz njega se svet proširio. To je središnja tačka sveta i na tom mestu je stajala Svetinja nad svetinjama".

Talmud uči i da je sa mesta na kome je bio oltar, iz neposredne blizine Kamena temeljca, Bog zagrabio prah zemaljski od kojeg je stvorio Adama, prvog čoveka. Na tom su kamenu Adam i kasnije Kain, Avelj i Noje, prinosili žrtve. Na njemu je Avram bio spreman da Bogu na žrtvu prinese i sopstvenog sina Isaka.

Fotografija Kamena temeljca snimljena iz pećine koja se ispod njega nalazi. Kamen temeljac je najsvetija stvar u judaizmu, a nalazi se na jerusalimskoj Hramovnoj gori. Iznad njega već milenijum i po uzdiže se islamska Kupola na steni. Foto: Wikimedia Commons/Yaron1m Fotografija Kamena temeljca snimljena iz pećine koja se ispod njega nalazi. Kamen temeljac je najsvetija stvar u judaizmu, a nalazi se na jerusalimskoj Hramovnoj gori. Iznad njega već milenijum i po uzdiže se islamska Kupola na steni. Foto: Wikimedia Commons/Yaron1m

Konačno, Kamen temeljac je identifikovan kao onaj kamen na kome je Jakov usnio svoj čuveni san u kome su se anđeli peli i spuštali lestvicama i na kome je nakon toga prineo žrtvu, kao i mnogo posle njega David kome nije bilo od Boga dozvoljeno da na njemu podigne trajni hram, već je to mogao da učini tek njegov sin Solomon.

U OVOJ RUPI JE GROB BIBLIJSKOG AVRAMA: On ujedinjuje Jevreje, muslimane i hrišćane! (FOTO)

Kamen temeljac je prema tome bio tlo, pod na kome je bila smeštena Svetinja nad svetinjama, prostorija koja je bila najunutarnjije svetilište jevrejskog Hrama u koje je samo prvosveštenik mogao da uđe jednom godišnje (ovo se simbolično prenelo u hrišćanstvo u vidu ikonostasa koji štiti oltar od pogleda laika; to je tradicija koja i dalje postoji i postojaće u Pravoslavnoj crkvi, a koju su katolici napustili).

U Svetinji nad svetinjama i samim tim na Kamenu temeljcu bio je položen i Kovčeg zaveta (sa originalnim pločama na kojima je Bog ispisao Deset zapovesti i predao ih Mojsiju) tokom perioda Prvog hrama koji je cirka 950. godine p.n.e. sagradio pomenuti car Solomon a koji su srušili Vavilonci početkom VI veka p.n.e., nakon čega se Kovčegu zaveta gubi trag. Zato je tokom perioda Drugog hrama prvosveštenik samo Kamen temeljac kadio tamjanom i po njemu prskao krv prinesene žrtve tokom službe o prazniku Jom kipuru.

Tabernakl, odnosno Šator od sastanka. Bog je Mojsiju dao jasne instrukcije kako treba da izgleda, a ovaj model se kasnije preneo i na Hram. Prva prostorija je Svetinja, a iza zavesa je Svetinja nad svetinjama. Foto: Wikimedia Commons/Daniel Ventura Tabernakl, odnosno Šator od sastanka. Bog je Mojsiju dao jasne instrukcije kako treba da izgleda, a ovaj model se kasnije preneo i na Hram. Prva prostorija je Svetinja, a iza zavesa je Svetinja nad svetinjama. Foto: Wikimedia Commons/Daniel Ventura

Jedan midraš (vrsta sveštenog teksta u kome se tumači Tora) iz rimskog perioda sumira središnju vrednost i svetost ovog mesta u judaizmu, na sledeći način:

"Kao što je pupak smešten u središtu ljudskog tela,

tako je i zemlja Izrailja pupak sveta...

smeštena u središtu sveta,

i Jerusalim u središtu zemlje Izrailja,

i svetilište u središtu Jerusalima,

i sveto mesto u središtu svetilišta,

i Kovčeg u središtu svetog mesta,

i Kamen temeljac ispred svetog mesta,

jer je svet iz njega stvoren".

Nakon što su Rimljani 70. godine srušili Hram, gušeći jevrejsku pobunu protiv njihove vlasti, i nakon što su veći deo ovog naroda proterali iz te zemlje, nije više bilo moguće održavati judaističku religiju na isti način kao i pre.

Solomon posvećuje Hram u Jerusalimu, slika Džejmsa Tisoa, oko 1896-1902. godine. Foto: Wikimedia Commons/thejewishmuseum.org Solomon posvećuje Hram u Jerusalimu, slika Džejmsa Tisoa, oko 1896-1902. godine. Foto: Wikimedia Commons/thejewishmuseum.org

Pre svega, Hram je bio srušen i potonje rimske graditeljske poduhvate preživela su samo dva dela ove bogomolje: jedan segment Zapadnog zida koji se danas kolokvijalno naziva Zidom plača, i Kamen temeljac.

NAJSVETIJI KAMEN ISLAMA JE STVARNO PAO S NEBA?! Evo šta kaže nauka (FOTO)

Najraniji hrišćanski zapis koji se odnosi na jevrejsku vezanost za Kamen temeljac je iz 333-334. godine kada je Jerusalim bio pod Rimskom imperijom, dvadesetak godina nakon pobede Konstantina Velikog, konačne legalizacije hrišćanstva i uzdizanja te religije na de fakto državnu. U tom zapisu se pominje "probušeni kamen kome Jevreji dolaze svake godine i miropomažu ga, oplakuju se stenjanjem, kidaju svoju odeću, i tako odlaze".

Nakon što su muslimani pod vođstvom kalifa Omera 637. godine osvojili Jerusalim stvari se dramatično menjaju (muslimanska legenda kaže da se kalif Omer obratio Kamenu i da mu je Kamen odgovorio). 691. godine kalif Abd el Malik diže iznad Kamena temeljca velelepnu građevinu kojoj daje prikladno ime: Kupola na steni. Ona je nakon zemljotresa u XI veku morala da bude obnovljena, ali je u suštini već skoro hiljadu i po godina iznad ovog najsvetijeg jevrejskog mesta.

Kupola na steni, islamsko svetilište na Hramovnoj gori u Jerusalimu koje se nalazi iznad Kamena temeljca. Foto: Wikimedia Commons/idobi Kupola na steni, islamsko svetilište na Hramovnoj gori u Jerusalimu koje se nalazi iznad Kamena temeljca. Foto: Wikimedia Commons/idobi

(Uzgred, Hramovna gora i Kamen temeljac važni su i samim muslimanima. Naime, oni veruju da se prorok Muhamed tokom svog Noćnog putovanja, nakon molitve na Kamenu temeljcu, sa njega vazneo na Nebesa. Za Hramovnu goru i Kamen se vezuje i veliki broj biblijskih ličnosti koje se poštuju u islamu, posebno Avram i Isus. Takođe, islamsko je verovanje da će anđeo Israfil upravo sa Kamena temeljca dunuti u svoj rog i označiti početak Sudnjeg dana; fizičkim okom nevidljivi Israfil neprestano stoji iznad Hramovne gore sa usnama na rogu i kao zapeta puška čeka Božiji znak.)

Istina je da postoje sporenja oko toga da li je stena ispod Kupole na steni zaista pravi Kamen temeljac ili se on nalazi negde drugde na Hramovnoj gori, ali se većina starih i novih pisaca i rabina slaže da jeste.

Dakle, Zid plača se danas od strane ne-Jevreja pogrešno smatra kao najsvetije mesto judaizma iz čiste zabune: Zid plača je samo najsvetije mesto od onih na kojima im je dozvoljeno da se mole. Da se mole na samoj Hramovnoj gori gde je Kamen temeljac smešten još uvek ne smeju zato što Izrael održava status kvo pa islamska zajednica Jerusalima i dalje kontroliše Hramovnu goru.

Tako da Zid plača nije najsvetije mesto judaizma. Najsvetije je sa druge strane Zida.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Казанџија

    3. februar 2017 | 19:47

    И како Палестинци могу да тврде да је јерусалим њихов

  • Patrijarh Titokamon

    3. februar 2017 | 20:05

    Islamisti,guraju alaha de mu nije mesto.

  • Sale

    5. februar 2017 | 07:30

    Mislim da se mi obicni smrtnici ne bi trebali baviti razmisljanjem o logicnosti Bozijih promisli. Ono sto je meni licno zapalo za oko je da je skoro oko svih Hriscanskih svetinja, u razlicitim periodima i pod raznim vladarima, muslimanskim, izgradjena dzamija. Verujem da su i tada znali da ce biti brojniji sa vremenom koje nadolazi, posle vise vekova, danas..Hriscani se i dalje iseljavaju, a svaku kucu podrum metar zemlje musliman ce platiti. Dugacka prica, treba otici videti pokloniti se, i shvatiti koliko smo Blagosloveni sto smo i Hriscani i Pravoslavci.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA