PRVA PORUKA VANZEMALJCIMA STIŽE SA BALKANA: Hrvati u direktnoj vezi sa malim zelenim

- Glavno ograničenje je nepostojanje zajedničkog svemirskog koda i neznanje o tome šta bi "druga strana", ako postoji, mogla da zna i koje su joj spoznajne mogućnosti - izjavio je Tomislav Janović, profesor na Hrvatskim studijima na međunarodnoj konferenciji "Komunikacija širom sveta"

  • 15

Na međunarodnoj konferenciji "Komunikacija širom sveta" ugledni naučnici raspravljali su o tome kako poslati poruku u svemir. Konferencija, koja je nedavno održana na Institutu SETI u Kaliforniji, privukla je veliku medijsku pažnju. Na skupu su govorili mnogi ugledni naučnici, a Hrvatsku je predstavljao filozof Tomislav Janović, profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu.

- Osim neintencionalnog zračenja sa Zemlje, koje traje otkad postoje sredstva masovne komunikacije, u svemir se sistemski šalju intencionalne poruke. Upravo prošli mesec bila je 40. godišnjica slanja tzv. Arecibo-poruke, verovatno najpoznatijeg radiosignala koji je ikad poslat sa Zemlje. Iako je bilo i pokušaja slanja fizičke poruke, na primer 1972. godine pločom pričvršćenom za sondu Pioneer 10, radiosignali danas se smatraju najboljom opcijom - rekao je Janović.

SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence) je program koji obuhvata brojna istraživanja u kojima se uz pomoć radioteleskopa proučavaju obližnje, ali i udaljene zvezde u potrazi za signalima, koji upućuju na inteligentni život. Ta potraga je počela 1960. godine kad je američki astronom Frenk Drejk u Zapadnoj Virdžiniji postavio radioteleskop da bi tragao za signalima inteligentnog života u svemiru. Drejk, koji danas ima 84 godine, i dalje traga za E.T.-jem, ali od njega ni traga ni glasa.

- Budući da su u svim dosadašnjim signalima uočeni nedostaci, doktor Daglas Vakoč s Instituta SETI okupio je grupu ljudi koja se već desetak godina bavi tim problemom. Njihovi predlozi izloženi su u knjizi koju je nedavno objavio Springer, a o tome smo raspravljali i na skupu. Već desetak godina sarađujem s doktorom Vakočem pa me je pozvao na konferenciju - rekao je Janović dodajući da je najpoznatiji učesnik konferencije bio astronom Set Šostak.

- Njegov je predlog bio maksimalistički - da se u svemir pošalje što više sadržaja, kao na primere celi Guglov server, da bi se na taj način povećale mogućnosti razumevanja toga ko smo i šta smo. Meni se to baš ne čini kao dobra ideja. Naravno, glavno ograničenje je nepostojanje zajedničkog svemirskog koda i neznanje o tome šta bi "druga strana", ako postoji, mogla da zna i koje su joj spoznajne mogućnosti. Ako ozbiljno shvatimo ta ograničenja, onda nam je jedina opcija poruka koja se minimalno oslanja na kod, a maksimalno na zajednički kontekst, tj. na moguće zajedničko znanje - kaže Janović.

Osvrnuo je i na tzv. "Wow" radijski signal koji je 1977. godine zabeležio astronom Džeri Ehman tražeći teleskopom Big Ear tragove vanzemaljskog života. "Wow" je imao sve oznake signala za koji se pretpostavlja da je bio upućen od nekog oblika života.

- Misterija tog radiosignala nikad nije razrešena, ali danas mnogi misle da je ipak bio posledica nekog lokalnog fenomena. Taj događaj je imao motivacijsku snagu za SETI-zajednicu i promovisao je njen program, u šta se uključio i Holivud - zaključio je Janović.

Međunarodna astronautička akademija objavila je protokol prema kojem "ne bi trebalo da se odgovara na signal ili na druge znakove vanzemaljske inteligencije dok se ne preduzmu odgovarajuće konsultacije na međunarodnom nivou". Prema proceduri o E.T.-jevoj poruci trebalo bi najpre obavestiti generalnog sekretara UN-a koji bi tu vest saopštio celom svetu. Zatim bi međunarodna zajednica sastavila odgovor u ime celog čovečanstva.

(Telegraf.rs / Izvor:  Jutarnji.hr)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA