KRIMSKA LEPOTICA: Ova ruska palata izgleda kao džamija. Evo i zašto! (FOTO)

Voroncovljeva palata sagrađena je sredinom 19. veka kao letnja rezidencija vicekralja Novorusije Mihaila Semjonoviča Voroncova, i odigrala je presudnu ulogu u izboru Krima kao mondenskog odredišta ruske carske porodice i aristokratije

  • 3
Južna fasada Voroncovljeve palate na Krimu, inspirisana džamijom Džumom u Delhiju. Foto: Wikimedia Commons/Derevyagin Igor Južna fasada Voroncovljeve palate na Krimu, inspirisana džamijom Džumom u Delhiju. Foto: Wikimedia Commons/Derevyagin Igor

Voroncovljev dvorac (poznat i kao palata Alupka) istorijska je građevina smeštena u podnožju Krimskih planina, u blizini grada Alupke, i jedna je od najstarijih i najvećih palata na ovom poluostrvu, koje je Ruska Federacije anektirala pre dve godine. Ujedno je i jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija na krimskoj južnoj obali.

Sagrađena je između 1828. godine i 1848. za kneza Mihaila Semjonoviča Voroncova, postavljenog nekoliko godina ranije za vicekralja Novorusije, poznatog po svojoj anglofiliji, ne bi li mu služila kao lična letnja rezidencija.

Dizajnirana je od strane engleskog arhitekte Edvarda Blora (proslavljenog po završetku radova na Bakingemskoj palati), a njen stil se može opisati kao slobodna interpretacija engleske neorenesanse, premda je sama građevina hibrid različitih arhitektonskih stilova i nije u potpunosti verna ni jednom.

Među tim stilovima su škotski baronski, mugalski (islamska arhitektura mongolskih vladara u Indiji, čiji je najpoznatiji "proizvod" čuveni Tadž Mahal, mada je kao inspiracija za južnu fasadu Voroncovljeve palate došla od džamije Džume u Delhiju), i neogotika.

Severna fasada Voroncovljeve palate na Krimu. Foto: Wikimedia Commons/Tiia Monto Severna fasada Voroncovljeve palate na Krimu. Foto: Wikimedia Commons/Tiia Monto

Kada je završena, u nju je počeo da se sliva krem ruske aristokratije tog doba koji je bio u toj meri očaran i samom građevinom i njenim položajem, da nije dugo prošlo a mnogi plemići su sledili Voroncova i počeli da na ovom poluostrvu grade svoje palate i letnjikovce.

Do početka 20. stoleća nisi mnogo značio u Ruskoj Imperiji ako nisi imao nekretninu na Krimu, a carska porodica Holštajn-Gotorp-Romanov naravno nije mogla da izostaje.

Razglednica sa Krima nastala krajem 19. veka, na kojoj se nalazi Voroncovljeva palata. Foto: Wikimedia Commons/United States Library of Congress Razglednica sa Krima nastala krajem 19. veka, na kojoj se nalazi Voroncovljeva palata. Foto: Wikimedia Commons/United States Library of Congress

Oni su sagradili Livadijsku palatu kao svoj letnjikovac; radi se o zdanju u kojem je tokom Krimske konferencije 1945. godine bila smeštena američka delegacija.

Bitan deo kompleksa palate je i park koji se prostire na 40 hektara oko nje, prepun zelenila i gajeva koje je izradio nemački pejzažni arhitekta Karolus Kebah. Fauna je uvezena iz svih delova sveta, baš kao i flora koja i posle vek i po i dalje broji oko 200 različitih vrsta.

Zapadna kapija Voroncovljeve palate na Krimu. Foto: Wikimedia Commons/Derevyagin Igor Zapadna kapija Voroncovljeve palate na Krimu. Foto: Wikimedia Commons/Derevyagin Igor

Što se tiče unutrašnjosti ove palate, ona ima 150 soba; muzej sa 11.000 predmeta se prostire u prvih osam soba na prvom spratu, a u postavci se nalaze rezbarije iz 18. veka, slike nastale u periodu 16-19. veka, uključujući i one sa krimskim krajolicima koje je naslikao jermenski slikar Ivan Ajvazovski, kao i nameštaj ruskih majstora iz 19. stoleća.

Biblioteka, koja je poslednja završena, danas sadrži 6.000 dela iz 18. i 19. stoleća; njena celokupna drvenarija je od hrastovine, a zidovi su prekriveni čojom na kojima se nalaze dela holandskih, flamanskih, francuskih i italijanskih slikara. Gotski kamin je izrađen od poliranog diorita.

Jedna od sagrađenih subtropskih terasa ispod Voroncovljeve palate na Krimu. Foto: Wikimedia Commons/Vimoculars Jedna od sagrađenih subtropskih terasa ispod Voroncovljeve palate na Krimu. Foto: Wikimedia Commons/Vimoculars

Međutim, iako je preživela sve te silne ratove i razaranja, Voroncovljeva palata je sada ozbiljno ugrožena zbog ljudske nebrige. Pukotine u zidovima su počele da se javljaju u biblioteci, što je posledica gradnje pumpe u blizini 1974. godine, iako je Edvard Blor izgradio vrhunski sistem odvoda.

Nadajmo se da će nadležni na Krimu, ko god oni bili, reagovati na vreme.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Gile

    17. april 2016 | 21:45

    Samo da naprave turizam, za normalne ljude, znači ništa elitno, ništa klinci sa tehno glupostima.

  • predator na grani

    17. april 2016 | 21:38

    Nije dzamija nema minaret

  • Tehničar STOČARSTVA

    18. april 2016 | 12:03

    Ovoga po Borči i Veterniku ima na desetine

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA