OVO JE KLEOPATRA, STARIJA SESTRA KRALJA PETRA PRVOG: Njena priča je jedna od najvećih tragedija dinastije Karađorđević (FOTO)

Veći deo života je provela u Srbiji, ali u našoj zemlji se nije ni rodila niti je u njoj umrla. Njoj je Mihailo Obrenović posvetio pesmu "Što se bore misli moje", a ona se ipak udala za sina Kapetan-Miše. Njena tragična priča završila se svega nekoliko meseci kasnije

  • 0

Kleopatra Karađorđević, ćerka kneza Aleksandra i starija sestra budućeg kralja Petra I. Umrla je u 20. godini. Ova slika je nastala 1850. kada je imala 15. Foto: Wikipedia/Anastas Jovanović/Muzej grada Beograda

Vožd Đorđe Petrović zvani Karađorđe je sa suprugom mu Jelenom rodio četiri ćerke i dva sina. Prva je na svet došla Sava, zatim redom Sarka, Pola i Stamenka. Potom su došli sinovi Aleksa i Aleksandar.

Aleksa Karađorđević je sa Marijom Trokin rodio Đorđa koji je sa Sarom Anastasijević, ćerkom Kapetan-Miše, rodio Aleksu i Božidara. Tu se ta starija grana ugasila. Mlađi Aleksandar je sa Persidom Nenadović rodio Poleksiju, Kleopatru, Petra, Jelenu, Đorđa i Arsena.

Potomci Petra čine danas stariju granu ove kraljevske kuće, dok potomci Arsena (među kojima je u XX stoleću najistaknutiji bio knez-regent Pavle) tvore mlađu.

No, šta je sa Petrovom devet godina starijom sestrom Kleopatrom koja od svih Karađorđevića verovatno ima najneobičnije ime za srpske prilike?

Đorđe Petrović, zvani Crni Đorđe ili Karađorđe, predvodnik Prvog srpskog ustanka i vožd ustaničke, revolucionarne Srbije. Utemeljitelj Kuće Karađorđević. Foto: Wikimedia/Vladimir Borovikovsky

Ona je svet ugledala u Krajovi, u Vlaškoj, novembra 1835. godine. Sa svoje četiri godine stiže u Kneževinu Srbiju gde njen otac preuzima ulogu ađutanta kneza Mihaila Obrenovića. Tri godine kasnije ovaj postaje državni poglavar — knez, nakon čega se sele u dvor.

Kada je napunila deset godina, na predlog Ilije Garašanina i Jovana Hadžića, ona i njena dve godine starija sestra Poleksija dobijaju privatnog učitelja, Dubrovčanina Matiju Banu.

Češki kompozitor Alojz Kalauz daje joj privatne časove klavira, a za njen 15. rođendan komponuje "Što se bore misli moje", na tekst pesme Mihaila Obrenovića (kasnije je nastala i verzija Kornelija Stankovića).

SVI PREMIJERI SRBIJE U ISTORIJI: Da li ste čuli za Molera i Tenku, i znate li ko je rekorder po broju mandata? (FOTO)

Nakon što se Poleksija udala za Konstantina Nikolajevića 1849. godine, Kleopatra sa njima tri godine docnije putuje u Carigrad sa pasošem u kojem piše "princeza srbska".

Knez Aleksandar Karađorđević, sin Karađorđev, državni poglavar srpski u periodu 1842-1858. Foto: Wikimedia Commons/Uroš Knežević/TRAJAN 117

Živela je na dvoru sve do udaje za Milana Petronijevića, sina Avrama Petronijevića (čoveka koji je više puta bio predsednik Vlade, i koji je u svom trećem mandatu verovatno što se XIX veka tiče oborio rekord po dugovečnosti na tom položaju budući da je na njemu bio tokom poslednjih osam godina života).

Venčanje je održano 9. februara 1855. godine, u Sabornoj crkvi; kum je bio Stefan Stefanović Tenka (takođe bivši premijer; on je dve godine kasnije optužen da je kovao tzv. Tenkinu zaveru protiv kneza Aleksandra, osuđen je bio na smrt pa je to preinačeno u doživotnu robiju, da bi konačno bio pomilovan nakon čega je emigrirao u Tursku), stari svat Teodor Radosavljević (ondašnji austrijski konzul u Beogradu), dok je sveštenik koji je obavio venčanje bio ni manje ni više nego mitropolit beogradski Petar.

Međutim, samo nekoliko meseci kasnije, u julu 1855. godine, Kleopatra je umrla u banji Glajhenberg u Štajerskoj. Danas počiva u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu, u porodičnoj kripti Kuće Karađorđević.

Kralj Petar I od Srbije, jedan od dva najvažnija čoveka u istoriji Kuće Karađorđević. Posle utemeljitelja naravno, Crnog Đorđa. Foto: Kuća kralja Petra I

U Nemenikućama — naselju u opštini Sopot u kojem se nalazi crkva Svetih apostola Petra i Pavla u kojoj je patrijarh Arsenije III Čarnojević poslednji put pričestio Srbe pre prelaska u Austriju tokom Velike seobe krajem XVII veka — nalazi se takođe i Kleopatrina česma.

Spomenik je to koji je podigao knez Aleksandar, otac Kleopatrin, zbog zbivanja tokom prenosa njenih ostataka iz Beograda za Topolu te godine.

Naime, telo njeno ostavljeno je da prenoći u porti starije crkve Vavedenja Presvete Bogorodice; mlade meštanke su tokom noći izatkale pokrov za princezu, a dotadašnji je njena neutešna majka i kneginja Persida poklonila crkvi.

Knez je potom u znak zahvalnosti za pokrov podigao česmu u crkvenoj porti koja je skoro vek i po bila u upotrebi; obnovljena je 1997. godine na inicijativu sveštenika Ljubiše Smiljkovića, a delo je majstora Petra Komazeca.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA