SVE O BRAZILSKIM I PORTUGALSKIM IMENIMA: Ako ne znate šta je tu lično ime, a šta prezime, ne brinite: nisu ni oni sami uvek sigurni

Marija do Karmo Mao de Fero e Kunja de Almeida Espirito Santo Santos Silva. Samo onaj koji je upoznat sa istorijatom i poreklom ove udate žene moći će da raščivija šta se tu desilo, ko je tu koga i od koga. Običan Portugalac, kada vidi ovo, jednako je zbunjen kao i vi

  • 3

Portugalska imena spadaju u red najsloženijih u Evropi, zajedno sa imenima ostalih iberijskih naroda. Često zbunjuju posmatrače sa strane, pošto je ponekad jako teško utvrditi gde se završava lično ime a gde počinje prezime. Kao što ćete uskoro saznati, u istom su problemu i sami Portugalci koji takođe nisu uvek načisto.

U osnovi, portugalsko ime se sastoji od jednog ili dva lična imena, jednog ili više porodičnih imena, odnosno, prezimena, kao i eventualnog sufiksa (o tome više u nastavku); vrlo retko osoba ima jedno prezime, obično ih je barem dva, često i tri, retko više od toga. Prvo prezime (ili prezimena) najčešće (ali ne nužno) pripada majci a drugo ocu (kod Španaca je obrnuto; o tome smo pre nekoliko godina opširnije pisali).

Udata žena svom imenu dodaje muževljevo poslednje prezime, ili prezimena, ali ovo naravno nije obavezno; muž može da uradi istu stvar, da imenu doda ženino prezime, ali je tek to retkost (u prošlosti se dešavalo češće, posebno ako je porodica žene bila uglednija i istaknutija od porodice muža).

Iz praktičnih razloga, u svakodnevnom životu i radu, obično se koristi samo poslednje prezime, ono očevo, ali se pri pravljenju spiskova alfabetskim ređanjem koristi prvo lično ime, što je dosta neobično (kod nas, kao i u ostatku sveta, a to valjda ne moramo ni da napominjemo, za to se koristi prezime).

Foto: AP/Tanjug

U svakodnevici često se može desiti da čovek odluči da koristi prezime koje nije poslednje u nizu, ako je to prezime često. Ajrton Sena da Silva je izabrao da po svetu hoda i jurca i bude poznat kao Ajrton Sena jer je očevo prezime Silva (a otac mu je bio bogati zemljoposednih i fabrikant) vrlo često. Jednako tome, u svakodnevnom životu čovek može izabrati da drugo lično ime, prvo prezime i/ili sufiks piše skraćenicom (recimo: P.), ali ima i onih koji izaberu da drugo prezime pišu skraćenicom ili da jedno prezime izbace a drugo pišu skraćenicom (recimo: Pedro A.).

Sistem je, zapravo, vrlo fleksibilan, zbog čega i zbunjuje. Portugalski zakon određuje da dete mora da ima barem jedno lično ime i barem jedno prezime od jednog roditelja (taj minimum je redak). Zakon takođe određuje i maksimalan broj imena, pa tako dete može da dobije najviše dva lična imena i četiri prezimena (bivša aristokratija zna da ne poštuje ova ograničenja, kao i mnogi "običnjaci"; generalno država nije previše stroga što se toga tiče); no, postoji caka koja se sastoji u definiciji prezimena, ali o tome više u nastavku.

Istorijski je gledano često običaj bio da ćerka dobije majčino prezime po ocu, a sinovi očevo. Kada je Vasko da Gama oženio Katarinu de Ataide i sa njom dobio sedmoro dece, šest sinova se prezivalo da Gama dok se jedna ćerka prezivala de Ataide. Ovo se dešava i danas, ali samo kod starije populacije u pojedinim krajevima zemlje.

Lisabon. Foto: Wikimedia/Flickr/Alexander De Leon Battista

Najčešće dete dobije jedno prezime od majke i jedno od oca; od kog tačno roditelja roditelja nije striktno određeno, pa tako majka može izabrati da detetu prenese prezime svog oca a otac može izabrati da presene prezime svoje majke. Onaj limit od četiri prezimena znači da i otac i majka mogu svom detetu preneti prezimena obe bake i oba deke (koji takođe uglavnom imaju više prezimena, ali se obično povlači ono po očevoj liniji).

Interesantno je to, što detetu roditelji mogu dati i prezime nekog pretka koje nije u sklopu njihovog prezimena, ali samo ako dokažu da je to prezime zbilja korišćeno od strane pretka (hipotetički, neka Marija Souza Silva, čiji je predak možda bio Vasko da Gama, može svom detetu dodati prezime "da Gama" ako dokaže da joj je ono predak).

Prelazimo na konkretne, praktične primere iz kojih ćete moći mnogo lakše da shvatite ove konvencije nego suvom teorijom.

Žoze Silva. Ovo je najjednostavniji primer, jedno ime i jedno prezime. Retko je, ali dešava se, recimo ako ime oca nije poznato, ili otac nije priznao dete, pa mu majka prenese samo svoje prezime, ili ako oba roditelja imaju isto očevo prezime; doduše, u tom poslednjem slučaju, dete se češće zove Žoze Silva e Silva (zakonski je prihvatljivo i bez "e").

Lisabon. Foto: Wikimedia/Lacobrigo

Žoze Eduardo Silva. Žoze i Eduardo su lična imena, a Silva je prezime. Međutim, Eduardo može da bude i prezime, i nemoguće je znati šta je tačno pukim gledanjem imena; roditelji, ako se oboje prezivaju Silva, mogu samo donekle ukloniti zabunu tako što će ovom detetu dati ime Žoze Eduardo Silva e Silva.

Žoze Eduardo Tavares Silva. U teoriji, Tavares je prezime majke a Silva prezime oca, međutim, kao što smo gore pomenuli, može da bude i obrnuto. Postoji još jedna mogućnost: da je Tavares Silva kompozitno prezime, koje je relativno često kod Portugalaca (kompozitno prezime je sastavljeno od dva ili više prezimena, i tretira se kao jedno prezime), ali to se ne vidi samo po sebi. Crtice između reči u kompozitnim prezimenima nisu određene zakonom, pa se ne koriste, a rešile bi zabunu (ako bismo videli Tavares-Silva odmah bismo znali "koliko je sati", ovako nemamo predstavu); zbog toga pisci, političari, i drugi, znaju da neformalno dodaju crticu, kako bi bili ispravno citirani u stranim zemljama. Ovakvo ime ima i Kristijano Ronaldo dos Santos Aveiro: Kristijano mu je prvo lično ime, Ronaldo drugo, "dos Santos" je prezime njegove majke, a Aveiro — oca (što znači da je izabrao drugo lično ime kao ono po kome će biti poznat; pitamo se zašto).

Žoze Eduardo Santos Tavares Melo Silva. Zakonski gledano, ovo je najkompletnija moguća kombinacija. U teoriji, prva dva prezimena (Santos i Tavares) dolaze od majke (njene majke i njenog oca; ta prezimena sa svoje strane dolaze od majčine majke ili oca, i očeve majke ili oca; od koga tačno nemoguće je znati a priori), dok druga dva dolaze od oca (sve isto važi). U praksi, međutim, od majke može da dođe jedno prezime a od oca tri, ili obrnuto; to opet nije previše često, ali pukim gledanjem imena nemoguće je znati šta je u pitanju.

Foto: Profimedia/AFP

U slučaju da puno ime deteta doslovno ponavlja ime nekog rođaka (oca, dede, strica, ujaka, itd) ono može biti sufiksovano, odnosno, na kraj imena mogu se dodati reči Žunior ("Mlađi", ako je identično imenu oca; skr. Jr.), Filjo ("Sin", opet ako je identično imenu oca), Neto ("Unuk", ako je identično imenu dede) ili Sobrinjo ("Nećak", ako je identično imenu strica ili ujaka). Ovo se retko dešava u Portugaliji, češće u Brazilu.

Još ređe, ali teorijski moguće, dešava se da dete nosi sufiks Sobrinjo Neto (ako mu je ime identično imenu dede-strica, odnosno dedinog brata) i Bisneto ("Praunuk"). Još ređe, postoje i sufiksi Sobrinjo Bisneto (po pradedinog bratu) i Trineto ("Čukununuk"). Još generacijski udaljeniji sufiksi skoro se uopšte ne koriste, ali postoje: Tetra Neto ("Navrunuk"), Penta Neto ("Kurđelunuk"), Sobrinjo Trineto (po čukundedinom bratu) i Sobrinjo Tetra Neto (po navrdedinom bratu). Svi ovi sufiksi, čak i kad su retki, još su ređi kod žena. Zanimljivo je što i portugalski i brazilski zakon zabranjuje korišćenje rimskih rednih brojeva, što nameće ovakvu praksu.

Gore smo pomenuli kompozitna prezimena koja su nastala kombinacijom dva porodična imena, recimo, ako bi preci sa obe strane dolazili iz nekih plemenitih, moćnih ili uglednih porodica, pa se to želelo da istakne (recimo, i prabaka koja se preziva Santos i pradeka koji se preziva Silva dolaze, svako sa svoje strane, iz istaknutih porodica, pa se praunuku ostave oba prezimena koja je njegov otac dobio od majke, i onda se to u narednim generacijama pretvori u kompozitno prezime i prenosi se kao takvo niz pokolenja); zakonski se ona tretiraju kao jedno prezime.

Trener Nuno Espirito Santo dok je sedeo na klupi Porta. Foto: Tanjug/AP

Međutim, postoje složena prezimena koja nisu kompozitna a kombinacija su dve ili više reči, i koja se takođe tretiraju kao jedna logička jedinica (što je važno pomenuti zbog onog limita od četiri prezimena). Primeri za ovo su prezimena Kastelo Branko (Beli Zamak; u pitanju je toponim), Espirito Santo i Santa Rita (verski pojmovi; prvo znači Duh Sveti, a drugo Sveta Rita), Korte Real i Mil Omens (prvo je Kraljevski Dvor a drugo Hiljadu Ljudi).

Osobe koje imaju ovakva prezimena i baš njih koriste u svakodnevnom životu, koriste oba: pisac Kamilo Kastelo Branko (1825-1890) nije bio Kamilo Branko, a trener Nuno Espirito Santo (čije puno ime glasi: Nuno Erlander Simoes Espirito Santo) nije Nuno Santo.

Iz svega što smo do sada napisali jasno je da broj reči u portugalskom imenu može da bude ogroman. Uprkos zakonskom ograničenju, dešava se da udata žena ima dva lična imena i šest prezimena: dva od majke, dva od oca i dva od muža. Sve komplikuju kompozitna i složena prezimena, pa tako puno ime žene može da ima više od dvanaest reči: Marija do Karmo Mao de Fero e Kunja de Almeida Espirito Santo Santos Silva: "Mao de Fero" ("Gvozdena Ruka") i "Espirito Santo" ("Duh Sveti") tretiraju se kao jedno prezime, a "Santos Silva" su u slučaju ove žene verovatno dva prezimena koja dolaze od njenog muža.

Foto: www.pixabay.com

I u Portugaliji i u Brazilu postaje sve popularnije davati deci četiri prezimena ali mnogi to drže za snobizam, jer, istorijski, samo su plemići imali ogroman broj prezimena, skoro neograničen.

Car Pedro I od Brazila, koji je takođe bio i kralj Pedro IV od Portugalije, pripadnik Kuće Braganca iz koje dolazi i majka naših trenutnih prinčeva Karađorđevića, zvao se ovako: Pedro de Alkantara Fransisko Antonio Žoao Karlos Ksavijer de Paula Miguel Rafael Žoakuim Žoze Gonzaga Paskoal Siprijano Serafim de Braganca e Burbon.

Njegov sin, car Pedro II, zvao se: Pedro de Alkantara Žoao Karlos Leopoldo Salvador Bibijano Fransisko Ksavijer de Paula Leokadio Miguel Gabrijel Rafael Gonzaga de Braganca e Burbon.

Samo onaj koji je upoznat sa istorijom moći će da raščivija šta se tu desilo, ko je tu koga i od koga. Običan Portugalac, kada vidi ovo, jednako je zbunjen kao i vi.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Milena1989

    19. decembar 2017 | 22:13

    Hvala vam puno za ovaj tekst, divno

  • Vesna

    21. decembar 2017 | 17:34

    Poučno i interesantno.Ovi Portugalci kao da su ispali iz nekadašnje naše dečije emisije sa naslovom:Kolariću-paniću, sami sebe zaplićemo sami sebe otplićemo... :)

  • Nenad

    28. decembar 2017 | 23:38

    Divni ljudi, bio Sam u Portugalu mnogo puta i najbolji ljudi na svetu odusevljen Sam kraljevi.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA