≫ 

Hristova rečenica iz Novog zaveta koja DANAS I ZAUVEK mora da vam bude u glavi (FOTO)

Na jednom mestu u Jevanđelju po Mateju odigrava se dramatična filozofska rasprava između Isusa Hrista sa jedne strane, te fariseja i sadukeja sa druge. "A fariseji čuvši da ućutka sadukeje, sabraše se zajedno. I upita jedan od njih, zakonik, kušajući ga i govoreći: Učitelju, koja je zapovijest najveća u Zakonu?" Ono što je Isus potom rekao jezgrovita je kristalizacija čitave hrišćanske misli i etike

  • 9
Ikona Hrista Pantokratora, iz 6. veka, koja se nalazi u manastiru Svete Katarine na Sinaju. Foto: Wikimedia Commons/Anonymous

Jevanđelje po Mateju nalazi se na prvom mestu u poretku novozavetnih spisa, zbog mnoštva razloga koje pre svega imaju veze sa dubinama i širinama izloženih Hristovih učenja u njemu.

Ono je prvo od tri takozvana sinoptička jevanđelja, koje linearno kazuju o rođenju, životu i učenju, konačno i stradanju Isusovom. Ta se tri spisa — još i po Marku i Luki — međusobno dopunjuju i zavise jedni od drugih. Jovanovo jevanđelje ima potpuno drugačiju strukturu i sadržaj, i svojevrsno je iščašenje od "pravila", ali ne u smislu da donosi kontradiktornost već da obogaćuje "modus operandi" širenje hrišćanske reči.

Ono što ćemo citirati u ovom tekstu — rečenicu koja je verovatno najvažnija od svih rečenica napisanih u Novom zavetu a izgovorenih od strane Isusa Hrista — smešteno je u prvopomenuto Jevanđelje po Mateju. Jezgrovita je to kristalizacija čitave hrišćanske misli i etike, pa čak i Besede na Gori o kojoj smo jednom već pisali, a koja se takođe može naći u ovom spisu. Ako taj tekst niste pročitali, predlažemo da to učinite.

Isus i Nikodem na krovu, slika Henrija Osave Tanera. Foto: Wikipedia Commons/Joseph E. Temple Fund

Pre nego što iznesemo konkretni citat, rečenicu o kojoj je reč, neophodno je dati kontekst, zbog čega smo odlučili da citiramo čitav taj segment jevanđelja, koji nije predugačak. Isus Hrist u njemu razgovara sa narodom, podučava ga, ali fariseji i sadukeji koji ne veruju da je on Sin Božiji pokušavaju da ga uhvate u intelektualnu klopku, da mu postave stupicu iz koje se neće izvući, da ga isprovociraju da se izlane i kaže nešto što ne treba.

Razgovor teče ovako: "U taj isti dan pristupiše mu sadukeji, koji govore da nema vaskrsenja, i upitaše ga govoreći: Učitelju, Mojsej reče: Ako umre ko bez djece, da uzme brat njegov ženu njegovu i podigne sjeme bratu svome. U nas bješe sedam braće; i prvi oženivši se umrije, i ne imavši poroda ostavi ženu svoju bratu svome. A tako i drugi, i treći, sve do sedmoga. A poslije sviju umrije i žena. O vaskrsenju, dakle, kojega će od sedmorice biti žena? Jer je za svima bila.

A Isus odgovarajući reče im: Varate se, ne znajući Pisma ni sile Božije. Jer o vaskrsenju niti se žene niti se udaju, nego su kao anđeli Božiji na nebu. A za vaskrsenje mrtvih niste li čitali šta vam je rekao Bog govoreći: Ja sam Bog Avraamov, i Bog Isakov, i Bog Jakovljev? Bog nije Bog mrtvih, nego živih. I narod čuvši divljaše se nauci njegovoj.

Isus u Emausu, slika Matijasa Stroma. Foto: Wikipedia Commons/Caroline Léna Becker

A fariseji čuvši da ućutka sadukeje, sabraše se zajedno. I upita jedan od njih, zakonik, kušajući ga i govoreći: Učitelju, koja je zapovijest najveća u Zakonu? A Isus mu reče: Ljubi Gospoda Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim. Ovo je prva i najveća zapovijest. A druga je kao i ova: Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe. O ovim dvjema zapovijestima visi sav Zakon i Proroci.

A kada se sabraše fariseji, upita ih Isus govoreći: Šta mislite za Hrista? Čiji je sin? Rekoše mu: Davidov. Reče im: Kako, dakle, David njega u Duhu naziva Gospodom govoreći: Reče Gospod Gospodu mojemu: Sjedi meni s desne strane, dok položim neprijatelje tvoje za podnožje nogama tvojim? Kada, dakle, David naziva njega Gospodom, kako mu je sin? I niko mu ne mogaše odgovoriti ni riječ; niti smjede ko od toga dana da ga zapita više" (Matej 22:23-46).

Beseda na Gori, slika Karla Hajnriha Bloha. Isus Hrist je centralna figura. Foto: Wikimedia Commons/Museum of National History at Frederiksborg Castle

Prema tome, prva Božija zapovest glasi: "Ljubi Gospoda Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim". Druga Božija zapovest glasi: "Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe".

Hrist nakon toga dodaje da "o ovim dvjema zapovijestima visi sav Zakon i Proroci", drugim rečima da sve od njih zavisi. Zbog čega? Pravoslavna crkva uči da je svih prvobitnih Deset zapovesti sažeto u ove dve, da je to jezgroviti izraz celokupne mudrosti tih starozavetnih zapovesti, ali takođe bi se moglo kazati i da ove dve nose neku "dodatnu vrednost", koja nije izražena u prvobitnim zapovestima.

Drugim rečima se radi o nečemu što je u svakodnevici dovoljno uvek imati na umu da bi se bila dobra hrišćanka ili bio dobar hrišćanin. A koliko ljudi koji se busaju u grudi to ima na umu? Može li se reći: "Bravo braćo Rusi, ubijajte neprijatelje pravoslavlja"? Barem na današnji dan — Božić — treba postaviti sebi to pitanje i na njega iskreno odgovoriti, i ne definisati proizvoljno "bližnjeg svog", onako kako nam trenutno odgovara. Jer bližnji je svako živo biće.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Kata

    7. januar 2018 | 18:36

    Citaj svaki dan po malo iz Svetog pisma i dace ti se odgovor za sve sto ti treba

  • Dejan

    7. januar 2018 | 23:46

    Gospod Isus Hrist gleda na nasa dela i na nase srce. S toga, braco i sestre, citajte Rec Bozju i primenjujte je u svakodnevnom zivotu!

  • Целина

    8. januar 2018 | 09:37

    У Јевањђељу по Луки,10 глава,кад се говори о тим двема заповестима,кад је законик,кушајући Господ питао:А ко је мој ближњи? "А Исус одговарајући рече:Човек неки силажаше из Јерусалима у Јерихон,и западе међу разбојнике,и ови га свукоше и ране му зададоше,па одоше,а њега полумртва оставише. Случајно пак силажаше чоним путем неки свештеник и видјевши га,прњђе. А тако и левит...А Самарјанин путујући дође до њега,па кад га виде сажали му се...Шта мислиш,дакле,који је од оне тројице био ближњи ономе...А он рече: Онај који му милост учини.А Исус му рече:иди,па и ти чини тако" Наш милостиви Самарјанин су Руси који су ушли у први светски рат због нас,а не западњаци који су нас бомбардовали! Тако,будите захвални,и пазите кога стављате у негативним контекстима. Руси су само милостиви Самарјани који лече земљу од разбојника.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA