Zbog čega je ovo jedna od najčuvenijih slika holokausta (FOTO)

Ova fotografija je bila predmet brojnih interpretacija

  • 1
Nemački policajci u Olkušu teraju rabina Mošu Jicaka Hagermana da se bosonog i stojeći moli pored prostrtih Jevreja. Foto: Wikimedia Commons/Bundesarchiv, Bild 146-1975-073-02 / CC-BY-SA 3.0

Jedna od fotografskih zbirki iz perioda holokausta koja je pobudila veliko interesovanje jeste serija na kojoj se nalaze pripadnici regularne nemačke uniformisane policije (nem. Ordnungspolizei) i Jevreji u poljskom gradu Olkušu. Najpoznatija slika iz te zbirke, koja je čak izložena i u Memorijalnoj ustanovi za žrtve i heroje holokausta „Jad Vašem“, prikazuje nemačke bezbednjake koji teraju mesnog rabina da se moli za njihovu zabavu.

Fotografija je bila predmet brojnih interpretacija, ali ona koja kaže da rabin stoji pored leševa svojih „parohijana“ neposredno nakon što su ih Nemci masovno pogubili — ne može biti istinita.

Naime, marta 1940. godine u Olkušu je živelo oko 3.000 Jevreja, ali u tu su brojku bile uključene i izbeglice iz drugih mesta. Gradić, kojeg su nacisti preimenovali u Ilkenau, anektiran je od strane Nemačkog rajha i postao je deo Gornje Šleske. Iako geto tu još uvek nije bio obrazovan, Jevrejsko veće je bilo imenovano već u jesen 1939, neposredno nakon što su Nemci dovršili zaposedanje svog dela Poljske (istočni deo zaposeo je SSSR). Još od prvih dana Jevreji su postali meta brojnih diskriminišućih uredbi koje su već godinama važile u ostatku Trećeg rajha, ali samo je dvoje bilo ubijeno.

Nemačka policija popisuje Poljake i Jevreje u Olkušu 31. jula 1940. godine. Tzv. Krvava sreda. Foto: Wikimedia Commons/1939-1945. Cierpienie i walka narodu polskiego, Zarząd Główny Związku Bojowników o Wolność i Demokrację, Warszawa 1958.

Što se tiče objašnjenja okolnosti pod kojima su nastale ove fotografije, ona nam dolaze iz dva veoma različita izvora. Prvi je posleratna knjiga „Olkusz Yizkor“ koja opisuje sudbinu jevrejske zajednice u tom gradu, a koja kaže da je nemačka policija došla 31. jula 1940. godine i skupila na glavnom trgu sve poljske muškarce starije od 14 godina, i sve muškarce jevrejske narodnosti.

Tu su svi primorani da legnu na trbuhe sa rukama na leđima, dok ih bezbednjaci ne zapišu. Jevreje su tukli za to vreme, a dva Poljaka i jedan Jevrejin su ubijeni na licu mesta.

Ne bi li Jevreje još dodatno ponizili, primorali su rabina Mošu Jicaka Hagermana da obuče svoj „talit“ (molitveni šal) i „tefilin“ (obredni pojas) te da se bosonog i stojeći moli pored prostrtih Jevreja. Otuda scena sa prve slike. Nakon toga su ih sve pustili da odu kućama, a onda su i nemački policajci otišli. Zbog toga što su ih tukli i što ih je nekoliko ubijeno, događaj je postao poznat kao „Krvava sreda“.

Poljski i jevrejski taoci prostrti na gradskom trgu u Olkušu 31. jula 1940. godine. Foto: Wikimedia Commons/1939-1945. Cierpienie i walka narodu polskiego, Zarząd Główny Związku Bojowników o Wolność i Demokrację, Warszawa 1958, s. 29

Slična priča je dokumentovana i u istrazi o ratnim zločinima koja je vođena u samoj Nemačkoj tokom pedesetih i šezdesetih godina. Po tom izvoru, policija je došla tog dana posle ubistva jednog njihovog kolege, Ernesta Kadaca, kojeg je likvidirao pripadnik poljskog pokreta otpora 16. jula.

Svi muškarci iz grada su bili koncentrisani kod Čarne Gore, zgrade stare elektrane i na pijačnom trgu. Fotografije zbilja prikazuju i drugu lokaciju, ne samo trg. Poljak, Tadeuš Lupa, ubijen je pri pokušaju bekstva, jer više nije mogao da trpi batine.

Nigde se pominje masovni pokolj jevrejskog življa tog dana, niti za njega postoje dokaze, ni posredni ni neposredni, budući da je većina Jevreja iz Olkuša deportovana u Aušvic 1942. godine, gde je većina i stradala. Stoga, pretpostavka je da najveći broj ljudi sa ovih slika nije preživeo rat, ali jeste taj dan. Sam rabin Hagerman ubijen je 1942. godine u Majdaneku.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA