≫ 

Ironija: Spomenik zahvalnosti Francuskoj izradio Hrvat u godini prvog Mundijala, zbog pomoći pružene ravno 100 godina pre ovog finala

Viša sila stvarno zna da se poigrava ljudima na nepredvidljive načine

  • 20
Otkrivanje Spomenika zahvalnosti Francuskoj novembra 1930. godine na Kalemegdanu . Foto: Arhiva

Srbija je danas raspolućena: polovina stanovništva navija za Francuze ali im je u suštini svejedno, dok druga polovina navija za Hrvate „jer su komšije“ ali je i njima u suštini svejedno. Tu su takođe i dve ekstremne manjine, jedna koja vatreno navija za „vatrene“ i druga koja vatreno navija protiv „vatrenih“.

Ovakva pomalo šizofrena situacija u kojoj se javnost naše zemlje našla — situacija u kojoj s jedne strane mora da prizna da naši najveći sportski rivali stvarno igraju mnogo dobar fudbal, a sa druge strane joj je teško da za njih navija čak i ako na toj strani granice ima mnogo prijatelja — simptomatično se manifestuje jednim spomenikom u centru Beograda i slučajnošću vezanom za datum njegovog podizanja.

Knez-Mihailova ulica krcata svetom novembra 1930. nakon otkrivanja Spomenika zahvalnosti Francuskoj. Foto: Arhiva

Radi se o Spomeniku zahvalnosti Francuskoj na Kalemegdanu, spomeniku koji je izradio hrvatski i jugoslovenski umetnik Ivan Meštrović, i to ni manje ni više nego baš u godini prvog ikada Svetskog prvenstva u fudbalu, onog koje se 1930. održalo u Urugvaju; pritom je spomenik podignut zbog velike pomoći tog naroda Srbima u Prvom svetskom ratu čiju stotu godišnjicu od završetka obeležavamo upravo ove godine. A sada Hrvati i Francuzi igraju u finalu Svetskog kupa. Pomalo smešno, zar ne?

Pomenuti spomenik, istinsko remek-delo, tek jedno u nizu Meštrovićevih remek-dela koja krase našu prestonicu, otkriven je pred ogromnom masom sveta dana 11. novembra te 1930. godine, svega nekoliko meseci nakon što je taj inicijalni Mundijal završen.

Spomenik zahvalnosti Francuskoj na Kalemegdanu, rad Ivana Meštrovića postavljen 1930. godine. Foto: Wikimedia Commons/PetarM

Skulptura koja se nalazi na vrhu spomenika izlivena je u Zagrebu nekoliko meseci ranije, dok su reljefi na postamentu dela hrvatskih autora, inače Meštrovićevih učenika, poput Frana Kršinića, Antuna Augustinčića, Grge Antunca, Šime Dujmića i Orlandinija. Ti reljefi su isklesani u drugom po važnosti hrvatskom gradu — Splitu, tada najjugoslovenskijem od svih jugoslovenskih gradova, gde je bilo najsnažnije uporište Organizacije jugoslovenskih nacionalista, popularne Orjune.

Dakle, desi li se kojim slučajem da Francuzi pobede Hrvate i tako ih spreče da uzmu trofej o kojem mi do koliko juče nismo ni sanjali a sada nikako ne želimo da zaostajemo za susedima — Spomenik zahvalnosti Francuskoj dobiće kod pojedinih ljudi sasvim novi smisao i važnost.

Jedina nevolja za njih — spomenik su izradili Hrvati, za Srbe. No, možda u tome ima i nekog dubljeg smisla i pouke: mržnja je glupa, za Francusku se može navijati i bez toga.

VIDEO: Sve što niste znali o reprezentaciji Francuske

VIDEO: Sve što niste znali o reprezentaciji Hrvatske

 

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • BUCA

    15. jul 2018 | 08:34

    UPORNO SE PIŠE O POMOĆI FRANCUSKE U PRVOM RATU,A ISTINA JE MALO DRUGAČIJA.

  • Ivan Kg

    15. jul 2018 | 09:53

    Ne znam odakle vise se gura priča da su nam Francuzi prijatelji,posle rata 1918 nam je stigla faktura za svaki zavoj i svaki metak koji su nam isporučili a i namerno je odabrana kao zemlja za ubistvo kralja Aleksandra....dokle vise trovanje nacije neistinama...

  • Macke

    15. jul 2018 | 09:47

    Mestrovic je iz Dalmacije i Srbin je...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA