Majstor Vito, franjevac iz Kotora, bio glavni neimar Visokih Dečana: Kratka priča iz istorije srpskog Kosova

Njegovo puno ime bilo je fra Vita Trifunov Čučo i najverovatnije je bio opat crkve Svete Marije na Gurdiću kao i prokurator manastira Svetog Franje, inače zadužbine kraljice Jelene Anžujske, supruge kralja Stefana Uroša I Hrapavog te bake kralja Stefana Dečanskog

  • 0
Crkva Hrista Pantokratora, hram manastira Visoki Dečani. Foto: Telegraf.rs

Još od doba Svetoga Save i velikoga župana Stefana Nemanje, koji u monaštvu uzeo ime Simeon i danas je slavljen od strane Pravoslavne crkve kao Sveti Simeon Mirotočivi, identitet Srba i srpske države čvrsto je povezan sa pravoslavnim hrišćanstvom.

To nikako ne znači da su naši odnosi sa Rimokatoličkom crkvom tada bili rđavi: upravo je Sava pisao rimskom papi molbu da pošalje krunu njegovom bratu Stefanu Nemanji II, i upravo je on izabrao delegaciju koja će putovati u „grad velikoga Rima“, gde pod rečju „Rim“ on smatra Svetu stolicu odnosno stolicu Svetoga Petra.

Barski katolici zaklinjali su se kralju Milutinu na vernost i tvrdili da im je on važniji od pape, a tako je bilo i sa ostalim katolicima na području našeg srednjevekovnog kraljevstva, pre svega na Primorju. Živeli smo dakle u miru, međusobno smo se štovali iako smo jedni druge zvali latinskim jereticima odnosno šizmaticima, a takođe smo živeli i u saradnji, što se najbolje očituje u raškom stilu koji je dominirao našom sakralnom arhitekturom krajem XII i tokom dobrog dela XIII veka.

Pravoslavni vernici u mističnoj atmosferi unutrašnjosti crkve Hrista Pantokratora u manastiru Visoki Dečani. Foto: Telegraf.rs

Đurđevi Stupovi, Sopoćani, Gradac, Studenica, Žiča i ariljska crkva Svetog Ahilija najbolji su primer te naše specifične fuzije istočnih i zapadnih crkvenih stilova i graditeljskih tradicija. Takođe i velepni, impozantni hram manastira Visoki Dečani koji je podignut tridesetih godina XIV veka, a čiji je glavni neimar bio jedan franjevac, majstor Vito iz Kotora.

Njegovo puno ime bilo je Vita Trifunov Čučo (ili u romanizovanoj varijanti Čučolo), koji je najverovatnije bio opat crkve Svete Marije na Gurdiću i prokurator manastira Svetog Franje u Kotoru, inače zadužbine kraljice Jelene Anžujske, supruge kralja Stefana Uroša I Hrapavog te bake kralja Stefana Dečanskog koji je gradnju Visokih Dečana naložio (godine 1288. osveštana su četiri franjevačka manastira čiji je ktitor bila Jelena: u Baru, Skadru, Ulcinju i Kotoru).

U kotorskom arhivu ime ovog majstora pominje se čak četrdeset puta, od toga dvadeset puta sa prezimenom. Zna se da je bio izvršilac oporuke Obrada Delislavina Gambe, koji je po nalogu kralja Milutina izradio srebrni oltar za baziliku Svetog Nikole u Bariju, kao poklon našeg vladara tom italijanskom gradu koji su srednjevekovni Srbi nazivali i Veliki Bar.

Osmanlijski vojnici ispred manastira Visoki Dečani čuvaju našu svetinju od albanskih fanatika. Foto: Manastir Visoki Dečani

Fra Vito nije iz srca Bokeljskog zaliva stigao sam već na čelu „vojske“ iskusnih i prekaljenih klesara, njih trideset, najboljega što je u graditeljskom smislu Primorje moglo da pruži svom vladaru.

Na portalu južnih vrata manastirske crkve Hrista Pantokratora piše: „Fra Vita, mali brat, protomajstor iz Kotora, grada kraljeva, sazida ovuzi crkv svetoga Pantokratora gospodinu kralju Stefanu Urošu trećemu i njegovomu sinu svetlomu i prevelikomu i preslavnomu gospodinu kralju Stefanu. I sazida se za osam godišt, i dospela je savsem crkv v leto 1335.“

Izgleda takođe da je majstor Vito odgovoran i za to što se u čast kralja Milutina na oltar katedrale Svetog Tripuna u Kotoru stavila inkrustacija koja je zanimljiva zbog kraljeve intitulacije. Tu piše: „Uroš, kralj Raške i Duklje, Albanije, Bugarske i celoga Primorja od Jadranskoga zaliva do velike reke Dunav.“ Ili u latinskom originalu: „Urosius rex Rassie et Dioclie, Albanie, Bulgarie et totius marittime de Gulfo Adriatico a mari usque ad flumen Danubil magni“.

(P. L.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA