KONAČNO OTKRIVENO: Evo zašto spavamo!

Spavanje je od suštinskog značaja za odmor našeg tela i obnovu nivoa energije. Dok se vrtimo u krevetu i hrčemo, naš mozak koristi to vreme da uskladi naše pamćenje sa učenjem, tako što ojačava neke neuronske veze, dok druge oslabljuje. Ali, šta se zapravo tu dešava?

  • 2

Koristeći sofisticiranu tehnologiju koja može da uključi i isključi određene grupe nervnih ćelija, naučnici su otkrili neuronsko kolo koje potencijalno može da inicira i održava dubok san. Potrebno je još mnogo rada da bi se otkrilo kakva je interakcija ove grupe nerava sa ostalim poznatim regijama koje uzrokuju san i buđenje. Istraživači veruju da novo otkriće može pomoći kod lečenja nekih poremećaja sna poput insomnije.

Postoji dva osnovna stanja sna. Jedno je REM stanje “Rapid Eye Movement” (brzi pokreti oka), a drugo je NREM “Non-Rapid Eye Movement” (spori pokreti oka), i ove dve faze se smenjuju tokom spavanja. NREM faza se zatim seli u četiri faze, od kojih su poslednje dve poznate kao dubok san, ili SWS “Slow Wave Sleer” (san sporih talasa). Naučnici već neko vreme pretpostavljaju da u moždanom stablu sisara postoji neuronsko kolo koje uzrokuje SWS, ili dubok san, ali so sada nisu bili sigurni u to.

Kako bi saznali više o tome, neurolozi sa Harvarda i Univerziteta "Buffalo", ukjlučili su grupu ćelija u donjem delu moždanog stabla, koji se zove "parafacijalna zona" ili PZ. Upotrebili su virus kako bi u PZ neurone miševa ubacili gene "dizajnere". Ovi geni sadrže određene receptore koje su istraživači selektivno aktivirali, i na taj način uključivali ćelije. Otkrili su da aktivacija ovih ćelija uzrokuje SWS stanje kod miševa, bez obzira na to koje je doba dana u pitanju.

Poznato je da se u moždanom stablu nalaze kontrolni centri za mnoge vitalne funkcije organizma, kao što je disanje ili krvni pritisak.

- Ovo istraživanje je uspelo da locira deo moždanog stabla koji ukazuje na značaj sna kroz evoluciju - kaže koautorka studije Karolina Bas.

MACA

Potrebna su dodatna istraživanja koja bi pokazala na koji način ova regija mozga komunicira sa drugim neuronskim mrežama zaduženim za regulaciju sna i budnog stanja. Očekuje se da će ovo istraživanje pomoći istraživačima da, jednog dana, proizvedu anestetike koji bi bili bezbedniji za upotrebu, kao i da će otvoriti put za nove metode tretiranja poremećaja sna.

- Ovo je prelomna tačka za neurologiju. Upotreba gena "dizajnera" daje nam jedinstvenu mogućnost da kontrolišemo mozak. Sada možemo da odgovorimo na fundamentalna pitanja o funkcijama mozga, koja su već tradicionalno van našeg domašaja, kao što je pitanje, zašto spavamo? jedna od večnih misterija neurologije – rekla je Bas.

(Telegraf.rs / IFLS)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Srb

    18. septembar 2014 | 23:29

    Sta je ovo opet nisu rekli zasto sanjamo samo su rekli da trebaju jos razmotriti situaciju

  • Nikola

    19. septembar 2014 | 20:59

    Pa jer smo umorni!!!!!!!!!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA