≫ 

6 izmišljenih bolesti na kojima farmaceutska industrija zarađuje milijarde

Loš holesterol, detoksikacija organizma, sredstva za intimnu higijenu, intolerancija na gluten - sve vam ovo nanosi više štete nego koristi

  • 9

Medicina nikada pre nije imala toliko dijagnoza, pa ni toliko lekova, veza profita i farmacije je tako očigledna. Prirodni lekovi se sve više potiskuju na stranu, dok se sintetički pripisuju za sve vrste bolesti.

Ovih dana brojni navodno novi poremećaji, zastrašujuća zdravstvena stanja i mentalne bolesti privlače pažnju i stvaraju atmosferu straha i brige za zdravlje. Ono što jedemo nas ubija, ono što udišemo nas ubija, pa čak i Wi-Fi i voda za piće predstavljaju smrtnu opasnost.

10 tajni o lepoj koži koje dermatolozi kriju od vas - a mora da ih zna svaka žena

Često je reč o zastrašivanju podstaknutom od strane farmaceutske industrije kojima drama pomaže u prodaji proizvoda i stvaranju profita na račun lakoverne javnosti.

via GIPHY

- Krajnji cilj vladajućeg sistema je da svaku pobunu protiv njega okvalifikuje kao mentalni poremećaj, pa uz pomoć farmaceutske mafije zdrave ljude pretvori u bolesne, koje će takođe tretirati samo kao "pokvarene mašine" i izvor profita - tvrdi francuski parlamentarni zastupnik i lekar, Bernard Debre.

On je koautor knjige “4.000 korisnih, beskorisnih i opasnih lekova”, u kojoj ističe da je polivina lekova na recept u zapadnoj medicini potpuno nepotrebna i neefikasna, a pet procenata medikamenata je opasno za zdravlje.

10 najboljih i najjeftinijih namirnica za borbu protiv dijabetesa

Lekovi - priča o obmani

Radi se o svojevrsnoj "borbi s vetrenjačama" jer su na drugoj strani kapital i industrija farmacije, kao i čitav zdravstveni sistem čije uređenje to podržava. U zdravstvu se to odnosi na zaradu medicinske, u prvom redu farmaceutske industrije.

via GIPHY

Prave bolesti ili umišljene?

1. Danas su svi preosetljivi na gluten

Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, daje elastičnost testu, pomažući mu da se podigne i zadrži svoj oblik. Osim u pšenici nalazi se i u raži, ječmu i zobi. Većina prehrambenih namirnica sadrži gluten, od hleba, testenina, slatkiša do raznih industrijski prerađenih namirnica. Pažnja koju privlači gluten nije nastala toliko zbog priče oko celijakije, već zbog kontroverznih studija koje tvrde da ljudsko telo nije sposobno da probavlja gluten u meri u kojoj ga mi unosimo u sebe.

- Za to ne postoje realni i prihvatljivi zdravstveni dokazi. Dokazano je da nekim ljudima smeta gluten, kao i da ga većina ljudi normalno probavlja - kaže dr. Zakerbrot.

Foto: Pixabay.com

2. Halitoza (zadah) je izmišljena bolest

Zbog zadaha sve više ljudi posećuje lekare koji im prepisuju specijalne paste i vodice za ispiranje usta, na čemu industrija zarađuje ogroman novac. Ali stručnjaci tvrde da je zadah u većini slučajeva obična izmišljotina i da je prirodno da se u dahu oseća određen miris i da se to stanje najčešće može popraviti većim unosom vode i promenom ishrane. Jutarnji.

Neprijatan zadah ujutru se pobeđuje četkanjem zuba ili uzimanjem hrane i tečnosti. Povezan je sa smanjenim lučenjem pljuvačke i povećanom aktivnošću mikroorganizama preko noći.

Foto: Pixabay.com

3. Lekovi za detoksikaciju

- Dodaci ishrani i razni preparati za detoksikaciju tela i mršavljenje su jedno od najbrže rastućih tržišta na svetu - kaže dr. Nik Fuler sa Univerziteta u Sidneju.

On ističe da za njihovo delovanje postoji jako malo dokaza. Na primer, jako su popularni detoks proizvodi na bazi čičkovog mleka ili maslačka, ali nema studija koja potvrđuje njihov efekat.

Fuler kaže da jetra prirodno eliminiše neželjene materije u telu kroz izmet i urin, a uzimanje skupih lekova ne samo da ne može da pomogne, već opterećuju jetru dodatnim spojevima koje mora razgraditi.

- Ono što treba da uradite je da izbegavate alkohol i da se hranite zdravo, a ako već želite da se detoksifikujete koristite prirodne čajeve, voće i povrće - kaže Fuler.

Foto: Pixabay.com

4. Ispiranje vagine ne da nije dobro, već je opasno

Vagine ne treba da mirišu poput parfimerije i ne treba da ih tretirate kao nešto što treba popraviti. Znači, zaboravite na mirišljave kupke ili posebne čistače za ispiranje vagine na kojima industrija sve više zarađuje, jer bilo koji proizvod koji može promeniti vašu pH ravnotežu može izazvati i pojavu gljivica.

Foto: Pixabay.com

5. Snižavanje lošeg holesterola sprečava bolest srca

Možda jedan od najvećih zdravstvenih mitova jest zloupotreba izmišljenog termina "loš kolesterol". Nikad nije dokazano da holesterol izaziva bolesti srca, baš naprotiv holesterol je od vitalnog značaja za telo i bilo kakav pokušaj njegovog snižavanja može imati pogubne posledice, posebno kako starimo.

Postali smo opsednuti konzumiranjem hrane niskog holesterola i masnoće da se sada mnogi stručnjaci pitaju koje su posledice toga, kao i brojnih lekova koji se uzimaju za snižavanje holesterola.

Foto: Pixabay.com

6. Depresija, ili ipak ne?

Britanski naučnici tvrde da "Prozak", "Seroxat" i slični antidepresivi deluju kao lažni placebo lekovi. Danas je svaki četvrti čovek u zapadnom svetu depresivan - a nameće se pitanje kako je to moguće i zašto tako nije bilo pre?

Prevelika koncentracija na sebe i sopstvenu sreću mnogima daje iluziju da su bolesni, premda se možda samo nalaze u prirodnoj, lošijoj životnoj fazi. Antidepresivi su veštački lekovi koji imaju teške nuspojave i izazivaju zavisnost, za razliku od prirodnih alternativa.

Foto: Pixabay.com

Pre nego što sledeći put navalite na lekovi ili sami sebi uspostavite dijagnozu pokušajte da stvari sagledate realno i da smanjite broj lekova koje pijete, bar dok vam ih lekar ne prepiše.

Daljinac

(Telegraf.rs / 24sata.hr)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Wien

    6. mart 2018 | 12:32

    Slazem se u potpunosti...dodao bih jos preosjetljivost na laktozu...laz takodje...mnogo ljudi koji su navodno osjetljivi na laktozu na selu piju mlijeko i nemaju nikakvih problema jer je mlijeko od jedne krave ili koze a ne kao kada kupimo litar a ono od ko zna koliko krava pomjesano plus hemija...

  • Mirko

    6. mart 2018 | 13:14

    Mnoge nove bolesti koje su se pojavile u zadnjih 10-ak godina (ptičiji grip, svinjski grip itd.) su napravile farmaceutske kompanije to jest prvo naprave virus i vakcinu (jer da bi se napravila vakcina potreban je izvorni genetski kod određenog virusa). A kasnije puste virus među ljude i životinje jer već imaju vakcinu i ne boje se ako virus mutira. A u vakcinu dodaju i verovatno druge stvari koje oslabe otpornost organizma to jest stvore preosetljivost na pojedine namernice to jest alergiju na iste. A sad je došlo vreme da se i od najobičnije kijavice može umreti. A da nema virusa i bolesti farmaceutske firme ne bi imali šta da rade. Ako se leči od jedne bolesti postoji mogućnost da zaradiš novu (kontra indikacije), ako se ne lečiš već čekaš da imuni sistem sam odradi posao onda čekaš malo duže (moraš da preležiš) ali se na kraju izlečiš naravno ako ti već nije oslabljen imuni sistem. Tako da je to mač sa dve oštrice.

  • fakir

    6. mart 2018 | 16:09

    aj nadjite mi jednog jedinog vegana, jogina, hemeoatu, guruja... koji ce reci da ovo nisu wow, najsmrtonosnije bolesti, a zatim pogledate ko finansira te NGO i verske( sekte) organizacije?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA