≫ 

Zbog ovoga je dobio Nobelovu nagradu: Japanski naučnik objasnio kako se uz pomoć posta produžava mladost

Studija je pokazala da kratki periodi posta imaju pozitivan uticaj na obnavljanje ćelija i da pomažu usporavanje procesa starenja

  • 1

2016. gocine, japanski naučnik Jošinori Ohsumi je osvojio Nobelovu nagradu iz oblasti Psihologije i medicine, a nagradu je dobio za svoje istraživanje koje je proučavalo autofagije u kvascu. Studija je pokazala da kratki periodi posta imaju pozitivan uticaj na obnavljanje ćelija i da pomažu usporavanje procesa starenja.

Zašto nikad, ali baš nikad ne možete da pročitate rukopis lekara?

7 stvari koje treba da znate o postu:

1. Mogu li ćelije "da jedu same sebe?"

Da, mogu. Proces korišćenja i obnavljanja nepotrebnih delova ćelija naziva se autofagija. Termin koji je dat ovom procesu je formiran od dve grčke reči, a zajedno znače "samo-jedenje". Autofagija pomaže i ćelijama i telu da se otarase nepotrebnih organela, mrtvih ili oštećenih delova ćelija. U budućnosti bi ćelije koje su na izmaku mogle da se koriste za izgradnju novih ćelija.

Takva karakteristika ćelija je otkrivena pre 60 godina. Ali, tek nedavno, dok je proučavao autofagiju u kvascu, Jošinori Ohsumi je uspeo da identifikuje skup gena odgovornih za tu autofagiju. Ispostavilo se da se takvi geni nalaze u mnogim živim organizmima, uključujući i ljude.

2. Koje su prednosti "samo-jedenja"?

Autofagija je odgovorna za obnovu tela, borbu protiv infekcija i odvođenje toksina. Nepravilnosti u procesu autofagije su povezane sa različitim bolestima, uključujući rak, dijabetes tipa II i Alchajmerovu bolest. Poznato je da zaražena ćelija pokušava da "svari" bakterije koristeći iste mehanizme i proteine koji se koriste za obnavljanje ćelija.

Ako bismo uspeli da utičemo na proces autofagije u ćelijama karcinoma, mogli bismo da smislimo kako da telo sopstvenim naporima "pojede" bolesne ćelije, bez hemoterapije. Taj proces bi uticao na povećanje obnavljanja i tako bi mogao da se uspori proces starenja.

Autofagija je odgovorna za obnovu tela, borbu protiv infekcija i odvođenje toksina Foto: Pixabay.com

3. Kako post utiče na "samo-jedenje" ćelija?

Tokom posta, nivo glukoze u krvi opada, a samim tim se i produkcija insulina koji isporučuje glukozu tkivima tela usporava. Za ljudsko telo to znači da se snabdevanje hranljivim materijama zaustavlja, što znači da počinje proizvodnja glukagona, čija je ključna funkcija stimulacija autofagije. To je odbrambena reakcija tela zasnovana na korišćenju ćelija na kraju života kako bi dobila hranu.

4. Da li smo znali za to ranije?

Pozitivni efekti posta su uvek bili poznati. Biblija opisuje 40-dnevni post Isusa i Mojsija, a u Persiji su ljudi su morali da odbijaju hranu 50 dana. Moderan islam postavlja ograničenja za konzumiranje hrane tokom svetog meseca Ramazana.

Herodot je napisao da su Egipćani 3 dana svakog meseca postili zbog sistematskog oporavka. Sokrat, Platon, Volter, Milton, Njutn, Ruso, Tolstoj - svi su redovno postili.

5. Da li post vodi do gubitka mišićne mase i usporavanja metabolizma?

Zapravo, dugi periodi posta mogu da uspore metabolizam. U slučaju 12-72 sati posta, metabolička stopa se povećava. Post je povezan sa oslobađanjem stresnog hormona odgovornog za osećaj gladi.

Isto pravilo se odnosi na gubitak mišićne mase. Istraživanje tvrdi da kratkotrajan post dovodi do porasta nivoa hormona rasta koji podstiče energiju iz masnog tkiva. Njegove druge funkcije su anaboličke i anti-katabolične, što znači da sprečavaju uništavanje mišićne mase.

Dugački periodi posta mogu da uspore metabolizamFoto: Pixabay.com

6. Koji je pravi način da se posti?

Trebalo bi da budete oprezni. Uradite to tek nakon što razgovarate sa svojim lekarom. U proseku vam treba 8-12 sati da sagorite sve ugljene hidrate koji se konzumiraju tokom dana i čuvaju u obliku glikogena. Tek nakon toga počinje autofagni proces. To znači da za pravilan post treba najmanje 12 sati.

Tretman od 3 dana može da šteti zdravlju. Tokom tog vremena ćelije ne dobijaju neophodne mikroelemente koji mogu dovesti do slabljenja imunog sistema i nepravilnog rada unutrašnjih organa.

7. Kakva dijeta se sprovodi za vreme posta?

Najpoznatija dijeta za vreme posta se naziva "5/2". Ovi dijetu je osmislio britanski novinar Majkl Mosli. Tokom 2012. godine je objavljen film koji je posvećen istraživanju ograničenja broja kalorija. U sklopu ishrane koju jedete 5 dana u nedelji trebalo bi da smanjite unos kalorija na 500 kcal za žene i 600 kcal za muškarce. Ovaj iznos treba konzumirati u dva odvojena jela.

Martin Berkhan, novinar, trener i bodibilder je ponudio alternativnu dijetu pod nazivom "16/8" gde morate postiti 16 sati i raditi na praznom stomaku nekoliko puta nedeljno.

Imajte na umu važnost konsultovanja sa lekarom pre početka bilo koje dijete ili posta. Ni pod kakvim okolnostima ne treba da korsitite bilo koju od gore opisanih dijeta bez prethodnog savetovanja sa profesionalcem. Ove informacije su dostavljene samo u informativne svrhe.

Imajte na umu važnost konsultovanja sa lekarom pre početka bilo koje dijete ili posta Foto: Pixabay.com

VIDEO: On je tri puta nominovan za Nobelovu nagradu za medicinu i hemiju

(Telegraf.rs / Izvor: brightside.me)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Beograđanka

    7. februar 2020 | 20:53

    Dijeta 5:2 sprovodi se tako što se pet dana jede normalno (ili s određenim ograničenjem unosa kalorija ako se drži zarad mršavljenja), a tokom dva dana (ne uzastopna) unosi se samo 500 odn. 600 kalorija u dva zasebna obroka. U tekstu to nije najjasnije napisano.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA