• 7

Činilo se da su kornišoni sigurna zarada, ali su uzgajivači umesto krastavaca dobili zelene žabe

Uzgajaš, predaš sve i naplatiš 3.000 evra za tri meseca - tako je trebalo biti, ali...

  • 7

Proizvodnja kornišona Čalovićima iz Knića činila se kao idealan posao - uzgajaš, predaš sve i naplatiš 3.000 evra za tri meseca, a onda su poplave zbrisale skoro čitav rod u opštini. Proizvodnja na 10 ari donosi "čistu" zaradu od 2.000 do 3.000 evra, bar je tako trebalo biti.

Sanja Čalović posadila je kornišone jer je za njih unapred imala siguran otkup i izvesnu zaradu, a dva dana od rasađivanja, nabujala reka joj je odnela sve i njivu pretvorila u močvaru. Umesto krastavaca po oranici se zelene žabe. Čalovići nisu jedini, proizvodnja kornišona u većem delu opštine Knić je skoro uništena.

- Najveći deo kornišona koji je posađen ove godine je, što u bujičnim poplavama, što u padavinama, oštećen ili potpuno uništen - kaže Miroslav Nikolić, predsednik opštine Knić.

Kornišoni, Knić Ostala pustara, Foto: Telegraf.rs

Oko 200 povrtara u Kniću počeli su ove godine proizvodnju kornišona za kupca iz inostranstva, jer je otkup unapred dogovoren, a obećana zarada onakva kakvu mnogi sanjaju. Trebalo je samo proizvesti i predati robu, bez muka oko plasmana i cene. A onda su trećeg juna njive poplavljene. Sanja Čalović iz knićanskog sela Čestin kaže da se zapravo bavi proizvodnjom kolača, njen muž je zaposlen, a u priču o krastavcima porodica je ušla na njeno insistiranje.

- Do sada smo proizvodili povrće samo za svoju upotrebu. Bilo mi je žao što imamo zemlju koju ne obrađujemo, dobru i kvalitetnu, pa sam insistirala da se bavimo i poljoprivredom. Obećana zarada od kornišona je odlična. Suprug se na kraju složio. Njivu smo pripremili prema savetima otkupljivača, uradili navodnjavanje, a drugi dan posle sađenja kornišona voda nam je sve odnela- svedoči Sanja.

Čalovićima će mesec dana trebati da njivu od 10 ari očiste od nanosa smeća i mulja koje je voda donela. Sve se desilo jer je bujica izvalila drvo kraj obale, ono se poprečilo u koritu reke, pa se granje i đubre oko njega taložilo i načinilo branu. Tada je reka promenila tok i poharala njive.

Kornišoni, Knić Očekivala je sigurnu zaradu, Foto: Telegraf.rs

- Šteta na ovih 10 ari je oko 1.500 evra po našoj proceni. Oko 800 evra su ulaganja firme koja je trebala da nam otkupi kornišon. Tu sumu smo trebali da im vratimo u robi. Mi smo uložili ostalih, svojih, 700 evra. Voda je sve odnela- objašnjava Sanja.

Saradnja povrtara iz opštine Knić sa beogradskom firmom Global sistem kooperativa počela je prošle godine, kada se u proizvodnju kornišona uključilo 60 poljoprivrednika. Ove godine taj broj dostigao je 200 ratara. Proizvodnja na 10 ari donosi "čistu" zaradu od 2.000 do 3.000 evra, bar je tako trebalo biti. Beogradska firma poljoprivrednicima daje rasad, hemijska sredstva, folije, protivgradne mreže, radi hemijsku analizu zemljišta, osigurava useve, angažuje poljoprivrednog stručnjaka i obezbeđuje plasman kompletnog roda. Sva ta ulaganja poljoprivrednici vraćaju u robi. Ove godine mnogi u Kniću neće imati robu, odnosno krastavce. Posao iz snova pretvorio se u katastrofu zbog poplava.

Miroslav Nikolić, predsednik opštine Knić, kaže da je pomenuta beogradska firma izuzetno korektna i profesionalna i da će delom učestvovati u nadoknadi štete.

Kornišoni, Knić Foto: Telegraf.rs

- Oni će takođe, sa svojim stručnim ekipama i u saradnji sa domaćinima, da pomognu i predlože kulturu koju je moguće sledeću zasaditi. Tako bi domaćini mogli da ostvare nekakav prihod na posedu. Napravljen je dogovor da, uz kornišone, to bude paprika i jagoda zenga zengana, s tim što bi to radili po najnovijim tehnologijama- objašnjava Nikolić.

"Kornišon groznica" u Kniću, ali i Čačku, počela je prošle godine jer kompletnu proizvodnju finansira otkupljivač i upravo su u osiguranom plasmanu proizvođači videli budućnost srpskog poljoprivrednika. Da nije bilo poplava. Oko 140 domaćinstava iz okoline Čačka i Knića lane su ugovorili proizvodnju kornišona za poznatog nemačkog kupca, prerađivača kornišona, u vrednosti od pola miliona evra za četiri meseca rada.

(M.R.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf Biznis zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Mako

    16. jun 2019 | 20:47

    Što nije napravila nasip i nebi nabujala reka odnela sve. Ćekaju da im država napravi nasip a država je tu da uzima poreze i šalje u ratove . Za malog čoveka neće ništa da uradi , ako ne uradiš sam , propao si.

  • samo Vas posmatram

    16. jun 2019 | 18:12

    i onaj Krkobabic ljudima hoce zemlju da uvali

  • KimDzong

    16. jun 2019 | 22:43

    Sestro mila sto niste sklonili to drvo sto je palo i nebi bili potopljeni,koga ste cekali da to uradi?!Neshvatljivo???

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>