Automobili koji su povezivali generacije: Ovo su bili omiljeni četvorotočkaši svakog Jugoslovena

Većina je kupovala i vozila automobile domaće proizvodnje, ali ni vozila iz drugih evropskih zemalja nisu bila retkost na našim putevima

  • 14
Fiat 600D, Fića Printscreen: YouTube/Luis Moreira

Jugoslavija je bila svojevrsna kombinacija istočne i zapadne kulture, što se odrazilo na više segmenata društvenog života. Ovim atributom takođe se može pohvaliti automobilsko tržište naše zemlje - imali smo priliku da posedujemo zaista respektabilnu kolekciju raznih automobila mnogih proizvođača.

Naravno, većina je kupovala i vozila domaće automobile. Međutim, vozila iz drugih evropskih zemalja nisu bila retkost na našim putevima. Asortiman proizvođača obuhvatao je zemlje kao što su Francuska, Italija, Istočna i Zapadna Nemačka, Čehoslovačka, SSSR...

Neke strani modeli automobila su čak proizvođeni u našoj zemlji, a to je bilo rezultat ekonomske saradnje Jugoslavije i nekih od navedenih zemalja. U tim su slučajevima građeni su pogoni za sklapanje automobila određenih marki. To je bio slučaj sa velikim italijanskim proizvođačem FIAT-om, koji je sarađivao sa kragujevačkom kompanijom Crvena zastava. Francuski Renault je jedan od svojih pogona instalirao u fabrici IMV u Novom Mestu, a nemački Volkswagen se proizvodio u fabrici TAS u Vogošći kraj Sarajeva.

Volkswagen Golf GTI MK I Foto: Wikipedia

Podsetićemo vas na najpopularnija vozila toga vremena, od kojih neka i danas možete na putevima širom bivših jugoslovenskih republika. Među onima koji još uvek voze ove automobile, sigurno postoji veliki broj fanova starijih modela koji ih i dalje ljubomorno održavaju i ne daju im da propadnu. Nažalost, postoji mnogo više onih koji i dalje koriste svoje ljubimce zbog nemogućnosti kupovine novijih modela - to je jednostavno realna posledica ekonomske situacije u kojoj živimo.

U jednom trenutku sigurno najpopularniji automobil u Jugoslaviji bila je legendarna Zastava 750 - od milja nazvana Fića ili Fićo. Proizvodnja je započela u pogonima Crvene zastave 1962. godine, a vozilo je bilo licencirana verzija Fiat-a 600D. Prvi modeli su bili prepoznatljivi po tome što su se vrata otvarala sa prednje strane (tzv. kontra vrata), a ne kako je to danas uobičajno. Generacije su odrasle uz ovaj automobil, a mnogi današnji vozači svoja svoja prva iskustva i vozačke lekcije stekli su upravo u njemu. Zastava je Fiću proizvodila sve do 1986. godine. U standardnoj verziji njegov motor zapremine 767 kubika razvijao je snagu od 25KS, što je bilo dovoljno za najveću brzinu od 110km/h.

Pored Fiće, Crvena zastava je proizvodila i nešto luksuznije modele: Zastava 101, popularni "Stojadin" ili "Kec"; zatim Zastava 1300, nazvan "Tristać" (takođe poznat i kao jugoslovenski Mercsdes), automobil koji su koristile jedinice milicije i neke službe vojske; model iz koga je nastao "Stojadin" - Zastava 128; da bi od 1981. godine počela proizvodnja automobila sa imenom Yugo i modelima 45, 55 i 65. Za taj automobil je Crvena zastava 1985. godine sklopila ugovor za isporuku na tržište u SAD, ali je uspeh tog aranžmana izostao i pored veoma povoljnih cena.

Od stranih automobila sigurno je najviše pažnje plenio Mercedes, a najpopularniji među njima je svakako bio model 200D iz serije 123. Predstavljao je simbol uspeha, obećavao sigurnu i udobnu vožnju i mamio uzdahe prolaznika. Njime su se naročito isticali i ponosili Jugosloveni na privremenom radu u inostranstvu, koji su za vreme godišnjih odmora, prilikom posete rodbini i rodnom kraju, želeli da pokažu svoj "poseban" status u društvu.

Mercedes 123 Printscreen: YouTube/Cereal Marshmallows

Ipak, Mercedes nije bio sve što je industrija zapadne Nemačke isporučivala kupcima u Jugoslaviji. Popularni su bili i Prinz, fabrike NSU (iz koje je kasnije nastao Audi), a o statusu Volkswagen "bube" nije potrebno trošiti reči. Činjenica je da je taj automobil smatran za "neuništiv" i da je zbog čvrstoće lima i izdržljivosti motora prelazio "milione" kilometara i bio više puta izložen raznim "generalnim" popravkama nakon kojih je uvek "terao dalje", jasno je da se radi o modelu koji kao da je bio stvoren za naše prilike.

Nakon toga se pojavio Golf - automobil sa "hiljadu lica". Neverovatno popularan i tražen, kako na početku sa modelom Golf I, tako još više sa njegovim naslednikom Golfom II. Smatralo se da je, u drugoj polovini osamdesetih godina, skoro svaki drugi automobil na putevima Jugoslavije bio Golf.

Volkswagen Golf GTI mk II Foto: Wikipedia

Pored njih ne bi bilo fer izostaviti još jednu marku - Opel, a posebno njegov model Rekord. Bio je interesantan i omiljen zbog svoje udobnosti i komfora - na putu u pravcu plavog Jadrana nudio je dovoljno mesta za višečlanu porodicu i kompletan prtljag.

Francuski proizvođači su nam sedamdesetih godina prošlog veka "poklonili" nekoliko kultnih automobila, pre svih nezaboravni Renault 4. Uz njega svakako moramo spomenuti i vozila marke Citroen, kao što su Ami 8, 2CV odnosno "spaček", Diana ili DS odnosno "ajkula".

Đanluiđi Bufon, spaček Foto: Profimedia

Uvoz automobila u Jugoslaviju bio je omogućen i ističnonemačkim markama Trabant i Wartburg. Obe DDR mašine su bile u priličnom broju zastupljene kod nas još od početka 60-ih godina prošlog veka. Ostaće upamćene po karakterističnom zvuku motora, koji je verovatno i danas mnogima ostao urezan u sećanje. Dok je Wartburg imao prilično stabilnu karoseriju, Trabant je bio izrađen od plastificiranog pamučnog otpada (duroplast), što ga je činilo laganim, ali i jeftinim.

Iz Čehoslovačke su nam stizali automobili marke Škoda. Pojedini modeli, kao što je 120LS, svojevremeno su smatrani sportskim automobilima, jer su nudili motor smešten pozadi i, za to vreme, dinamičan dizajn. Kako su Škode najčešće bile klasični sedani, ljubitelji prave sportske vožnje rado su posezali za kupe verzijom.

Automobil Trabant Foto: Wikimedia/ignis

SSSR je imao više fabrika automobila, od kojih je kod nas najpoznatija bila Lada sa svojim modelima 1300, Riva, Samara i džipom Niva. Lada je važila za neuništivu i pouzdanu, pa je imala svoje verne poklonike naročito među vojnim licima, službenicima, pripadnicima milicije.

Pored Lade, ljubitelji sovjetskih vozila sigurno će se setiti i Moskviča i Zaporošca, automobila koji su, svaki na svoj način, svojom karakterističnom izradom i izgledom na sebe skretali pažnju zantiželjnika.

Automobil Lada 1300 Foto: Wikimedia/Torsten Maue

Svaki od ovih automobila je, na svoj način, obeležio jedan period SFRJ. Neki su ostajali u boljem, a neki u ne tako dobrom sećanju. Za neke nas vežu jake uspomene, a o nekima smo mogli samo da sanjamo.

Ipak, ostaje jedna zajednička nit – svi ti automobili povezivali su generacije. Uz njih smo odrastali, sticali prva životna iskustva, prve ljubavi... Ostaće neizbrisivo urezani u našim sećanjima o jednostavnim i bezbrižnim vremenima.

(Telegraf.rs/Nasa-jugoslavija.org)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • S.z

    2. januar 2020 | 19:04

    A sad motamo kablove... pa vidite ljudi sta smo dobili ratovima.... kad politicari nisu imali mozga a narod ko ovca krenuo za njima... umesto zemlje od 22 miliona stanovnika uskoro nas u ovim balkanskim prcijama nece biti ni upola.

  • DARKO 100%

    2. januar 2020 | 18:09

    Fica nacionale,sluzio je i narodu i miliciji

  • Loki

    2. januar 2020 | 18:30

    Pre Renaulta u Novom Mestu se sklapao engleski Austin 1300. 1979 godine platio sam ga oko $3000.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA