Ako se ikada bude prodavao, biće to prvi automobil u istoriji sa cenom od devet cifara

"Ništa nije suviše lepo, ništa nije preskupo!" - Etore Bugati

  • 3
Bugatti Type 41 Royale 1932 Foto: Bugatti

Kada ste sin umetnika koji dizajnira nakit, unuk vajara i arhitekte, logično je da će afiniteti ka umetnosti i pojmu lepote biti nešto što će vas uvek pratiti. Ako ste uz to rođeni u Milanu, pod uticajem vekovnih umetnika, tlu gde se svaka kreacija gleda iz drugog ugla, osuđeni ste na to da budete večiti perfekcionista koji ne priznaje ništa manje.

Kao takav Etore Bugati je već nakon srednje tehničke škole sa nepunih 18 godina napravio svoj prvi prototip vozila, 1898. godine. Usledila je serija prototipova za koje je finansijsku podršku dobio od dede Đovanija, koji je kao umetnik prepoznao istu crtu u svom unuku.

Bugatti Type 41 Royale 1932 Foto: Bugatti

Etoreu nije trebalo mnogo vremena da postane zapažen i ubrzo je dobio ponudu barona Adrijena de Turkhajma da se pridruži njegovoj fabrici i da zajedno kreiraju automobile. Zato se preselio u tadašnju Nemačku gde su uspešno sarađivali do 1906. godine. Sopstvenu fabriku Etore osniva 1909. godine.

Gonjen željom za čistom perfekcijom, Etore konstantno pomera granice automobilizma, osvaja prvi grand pri Monaka i početkom dvadesetog veka stvara neke od najtrofejnijih grand pri automobila ikada.

Slavu sa trkačkih staza prenosi i na ostale svoje automobile, koji polako počinju da ulaze u sam vrh automobilizma. Postaju sve češća želja bogatih, koji se utrkuju da Etoreove kreacije koje ostavljaju bez daha imaju u svojoj garaži.

Ipak, sam Etore je doživeo ogroman udarac kada mu je, na jednoj gala večeri, izvesna britanska vojvotkinja rekla da je za nju Rolls-Royce daleko superiorniji automobil. Koliko sutradan Etore je krenuo da stvare kreaciju, kako je sam voleo da kaže, "najsuperiornijeg automobila ikada stvorenog". I kako je bio u pravu…

U vreme kada su evropske monarhija uveliko odumirale, Etore kreira "kraljevski" automobil. Od 1927. do 1933. godine, proizvodi šest šasija i više karoserija za iste.

Bugatti Type 41 Royale 1932 Foto: Bugatti

Sve je na Royale-u bilo "kraljevsko". Iz 12,7 litara zapremine, redni osmocilindrični motor sa tri ventila po cilindru i bregastom osovinom u glavi, razvijao je za to vreme rekordnih 300 konjskih snaga. Poređenja radi, glavna konkurencija je imala agregate snage između 120 i 165KS.

Sam agregat je bio polovina čuvenog U-16 agregata koji je Etore razvio polovinom dvadesetih godina prošlog veka za potrebe avio i železničke industrije. Stoga ne čudi podatak da je samo agregat u Royale-u bio dugačak čitavih 140 i visok 110 centimetara.

Ali nije samo motor bio ogroman, već je gotovo sve na Royale-u bilo titansko. Točkovi su imali 24 inča u prečniku, dok su kočioni doboši imali čak 18 inča (aktuelni rekordi za serijske automobile). Oni su apsolutno bili potrebni kako bi zaustavili automobil dugačak 6,4 metara i težak čak 3.150 kilograma, koji je i pored impresivnih dimenzija mogao da razvije brzinu od 160 km/h.

Bugatti Type 41 Royale 1932 Foto: Bugatti

Gigantskoj pojavi automobila doprinosila je i njegova visina, budući da hauba bila visoka čitavih 150 centimetara. Da stvar bude zanimljivija, na vrhu haube se nalazi amblem slona koji se propinje, i koji je gotovo u visini očiju čoveka prosečne visine.

Sve ovo čini Bugatti Royale najvećim serijskim automobilom svih vremena, a koliko je zapravo bio masivan možda najbolje pokazuje i to da je za 20 odsto veći i 25 odsto teži od modernog pandana svog najvećeg rivala, Rolls-Royce Phantom-a.

Sve navedeno pratila je i adekvatna cena. "Gole" šasije bez karoserije prodavale su se po ceni od 30.000 dolara, što je približno 370.000 dolara u današnjoj valuti. Etore je tako isporučivao šasije, na koje je posle kupac mogao da postavi karoseriju po svom izboru. Sa karoserijom, cena Royale-a se kretala od 45.000, što je oko 560.000 današnjih dolara.

Bugatti Type 41 Royale 1932 Foto: Bugatti

Ekskluzivnost je bila potpuna, jer je Etore pažljivo birao svoje kupce. Tako je početkom tridesetih godina prošlog veka odbio ponudu Albanskog kralja Zoga Prvog, koji je hteo da kupi jedan primerak Royale-a. Nakon poslovne večere na kojoj je trebalo da utanače dogovor, Etore je odbio ponudu i potom izjavio da "nikada neće prodati automobil čoveku sa takvim manirima za stolom".

Iako je ekskluzivnost ovog jedinstvenog automobila u potpunosti očuvana, sudbina je htela da "kraljevski" Bugatti nikada do današnjeg dana ne bude u vlasništvu neke kraljevske porodice.

Napravljeno je ukupno šest (plus jedan) primeraka Bugattija Royale, i svih je šest do danas sačuvano u besprekornom stanju. Sedmi automobil je sam Etore Bugati jednom prilikom slupao.

Bugatti Type 41 Royale 1932 Foto: Bugatti

Ni jedan od šest automobila nije oglašen na prodaju već više od 20 godina. Vlasnici ih ljubomorno čuvaju, a u svetskim kolekcionarskim krugovima se priča da, ako se neki od originalnih automobila (u međuvremenu je izrađen i odeđeni broj replika) ikada budu prodavani - dobićemo prvi automobil u istoriji koji će dostići cenu od devet cifara.

"Perfekcija je nedostižna. Ipak, Royale mora biti rangiran blizu perfekcije superautomobila!" - Etore Bugatti.

(Telegraf.rs/Marko Lalić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Darko

    5. april 2020 | 15:57

    Prosto je neverovatno koliko su tim starim automobilima bili veliki motori. Fascinantno mi je da je neko mogao da ih vozi jer su imali lošu preglednost zbog jako dugačkog prednjeg dela ispred vozača.

  • Zoran

    6. april 2020 | 20:38

    Prelep auto,radio sam umanjene aute 8.puta za kolekcionare devedesetih godina.komad je stajao oko 45.000 maraka.

  • Petar

    6. april 2020 | 11:29

    ...nekako u ovo vrijeme 1903. godine beogradskim ulicama prošao je PRVI automobi, sa njim i instruktor na 30- tak danaulice su bile puste (kao sada za vrijeme korona virusa)ljudi su iznenađeno vikali “stigla je aždaja”sve na principu izumljenog parnog stroja J.Watta pola vijeka ranije i početka industrijske revolucije...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA