Da li će Euro 7 standard već 2026. potpuno eliminisati klasične automobile sa puteva?

Strogi predlozi potencijalno mogu da učine proizvodnju brojnih manjih, priuštivih konvencionalnih automobila ekonomski neodrživom, a ugroženi bi bili i visokoperformantni automobili...

  • 13
Automobili, izduvni gasovi Foto: Shutterstock

Predlozi Evropske za nove Euro 7 standarde emisija izduvnih gasova, mogli bi već do 2026. da eliminišu motore sa unutrašnjim sagorevanjem, četiri godine pre nego što će njihova prodaja biti zabranjena u nekim zemljama, kao što je Velika Britanija, navodi Evropska asocijacija proizvođača automobila (ACEA).

Prvi konkretni predlozi za Euro 7 regulativu, koja će na snagu stupiti 2025, formirani su oktobra prošle godine od strane Konzorcijuma inženjerskih konsultanata Evropske komisije za ultranisku emisiju vozila (Clove).

ACEA smatra da će scenariji koje je predstavio Clove, u kombinaciji sa predloženim novim uslovima testiranja, u praksi rezultirati situacijom veoma sličnoj zabrani vozila pogonjenim motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, uključujući i ona hibridna, prenose Vrele gume.

Dizel motor Foto: Shutterstock

Bez obzira na modifikacije, strogi predlozi Clovea za Euro 7 potencijalno mogu da učine brojne manje, priuštive konvencionalne automobile ekonomski neodrživima u smislu dalje proizvodnje. Visokoperformantni automobili bi takođe mogli da budu ozbiljno ugroženi zbog neophodnosti da motori emituju što je manje zagađujućih materija, čak i prilikom snažnih ubrzanja.

Dakle, svaka vožnja pod opterećenjem, uključujući i vuču prikolice, mogla bi da bude teško ostvariva u okviru Euro 7 standarda.

"Superkatalizator"

Po objavljenim predlozima Clovea, buduća vozila sa SUS motorima bi mogla biti opremljena višestepenim "superkatalizatorom", a zapravo se radi o (za benzinske motore) grejanom električnom katalizatoru, paru 1,0-litarskih trostepenih katalizatora, 2,0-litarskom filteru čađi i amonijačkom kliznom katalizatoru.

Clove tvrdi da ovaj ogroman tehnički skok predstavlja "kretanje ka sistemu tretmana izduvnih gasova s nultim efektom". Međutim, ACEA smatra da bi ugradnja tako velikog i skupog uređaja bila gotovo nemoguća u malom automobilu i veoma teško bi mogla da se integriše u mnoge postojeće platforme, dok bi u isto vremeno značajno povećala cenu vozila.

Auspuh, katalizator, izduvni sistem Foto: Pixabay

Još jedan skup i značajan predlog je da Euro 7 automobili budu opremljeni sofisticiranim dijagnostičkim sistemom unutar vozila, koji bi nadgledao rad motora da bi osigurao da emisija ostane u skladu sa standardima u okviru pređenih 240.000 kilometara.

Neki industrijski insajderi veruju da dotični predlozi takođe imaju za cilj da nateraju veći broj evropskih vozača da svoje konvencionalne automobile zamene električnim, čineći ih prvo mnogo skupljim ili nemogućim za usklađivanje sa ekološkom regulativom. Isto važi i za teretni saobraćaj.

Dva moguća scenarija

Dokument Clovea sugeriše na dva moguća scenarija. Onaj ekstremniji podrazumeva emisiju novih motora u realnom saobraćaju nižu od Euro 6d i RDE (Real Driving Emissions). Po Cloveovim sopstvenim proračunima, današnja Euro 6d vozila u normalnim uslovima vožnje imaju znatno nižu emisiju u odnosu na trenutna ograničenja zagađenja u okviru RDE.

Clove želi da ograničenja za sve tipove polutanata, uključujući azotne okside, ugljen-monoksid, čađ, amonijak, metan i NO2 (poslednja tri su dodata na listu merenih zagađivača), budu najniža na svetu. Ono što je primetno je da će ovi novi limiti biti primenjivi u svim scenarijima vožnje, uključujući onu odmah nakon hladnog starta, u "stani-kreni" saobraćaju, snažna ubrzanja, vožnju uzbrdo i vuču prikolice.

Peglica, Prikolica, Auto, Čamac Foto: Pixabay

Aktuelna Euro 6d regulativa, s druge strane, dozvoljava ekstremne situacije u vožnji tog tipa (poznate kao granični uslovi), koje čine samo mali deo radnog veka vozila.

ACEA-in negativan odgovor na dokument Clovea usredsređen je na pokušaj smanjenja emisije konvencionalnih vozila u okviru svih scenarija u vožnji.

Protivljenje proizvođača

Asocijacija tvrdi da bi ti predlozi "značili da se vozila testiraju na potpuno nereprezentativan način, koji bi kombinovao sve najgore slučajeve (primera radi maksimalno natovaren automobil koji se kreće uzbrdo na visokoj nadmorskoj visini pod niskom atmosferskom temperaturom, vožen agresivno)".

ACEA je takođe odlučno odbacila nova ograničenja po pitanju polutanata. Ovo telo smatra da su vrednosti do te mere niske da bi pokretni sistem merenja emisije (Pems) zakačen za automobil za potrebe testiranja u realnom saobraćaju, imao velike teškoće da ih izmeri tačno. S pozitivne strane, Pems bi svakako pružio tačnije rezultate u odnosu na laboratorijske testove.

Fabrika automobila Foto: Profimedia/Cultura RM/RF

Po pitanju prethodno spomenutih superkatalizatora, ACEA je podjednako skeptična. "Tehička rešenja kreirana da ispune ili imaju za cilj da ispune predložene izuzetno niske granične vrednosti za NOx, u kombinaciji s vrlo strogim ograničenjima za NO2 i NH3 (amonijak), biće vrlo skupa i izuetno komplikovana", navodi se u izveštaju. "Dovođenje tehnoloških zahteva do ove tačke oštro će ograničiti mogućnosti smanjenja potrošnje goriva i emisije CO2, a doneće i značajne neizvesnosti u pogledu trajnosti i operativnih troškova tokom životnog veka vozila."

Evropska komisija je već dobila povratne informacije i kritike na predloge Clovea od strane širokog spektra zainteresovanih za ovu problematiku. Veći deo reakcija sugeriše da su daleko stroža pravila u vezi sa česticama sporna, jer već sa Euro 6d regulativom veći deo emisije čestica dolazi iz kočnica i pneumatika.

(Telegraf.rs/Vrele gume)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Drug generalni

    29. maj 2021 | 20:24

    Nikada nisam razumeo agresivnu politiku prema izduvnim gasovima automobila koji već godinama unazad koriste razne sisteme prečišćavanja, dok sa druge strane najvećeg zagađivača, industriju, niko ne pritiska da smanji zagađenje i emisiju co2.

  • Boki

    30. maj 2021 | 08:49

    Ukupan udeo emisije ugljen - dioksida od saobraćaja je 12%. Ako bi se ovog trenutka sva vozila zamenila električnim emisija bi bila 6%. Znači i dalje bi postojalo 94% izvora co2 što dovodi do zaključka da zabrana automobila na benzin i dizel nema baš puno smisla ako to utiče negativno na ekonomiju i kvalitet prevoza. Razlog je to što izvor co2 iz auspuha bi se preselio na druge izvore, za proizvodnju struje i samih elektro automobila koji su zahtevniji po tom pitanju. Nova ispitivanja su došla do zaključka da novi automobil više emituje čestice od posledica habanja guma nego iz izduvnih gasova. Naravno nisu sva vozila nova, zabranom proizvodnje ti ne možeš ljudima zabraniti da voze stara kola tako da se elektrifikacijom apsolunto ništa ne dobija na tom polju. Kada bismo svi vozili aktuelna Euro 6 vozila zagađenje bi se svelo na minimum u urbanim sredinama i tu gotovo da nema razlike u odnosu na električna vozila. Galvna opasnost po covečanatvo nisu cestice iako izazivaju neke bolesti, to nije samo od saobraćaja, već klimatske promene kao posledica efekta staklene bašte. Sve u svemu krivac za to nije saobraćaj, već ukupna aktivnost ljudi. Čovek će morati u potpunosti da menja način života, automobil je samo kap u čaši. Moj zaklučak je da treba posepeno uvoditi električna vozila i ostaviti im vremena da se razviju na čistiji i ispaltiviji nivo, istovremeno pustiti da se vozila na fosilna goriva dalje unapređuju. Tako da u jednom momentu imate kombinovan sadržaj saobraćaja gde će ukupno zagađenje biti smanjeno, gde se ljudima neće ugroziti kvalitet života i ekonomija neće trpeti posledice.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA