≫ 

Da li ulagati u zlato ili u kripto valute?

Kako sačuvati imovinu u vreme krize?

  • 1
Bitkoin kolumna, Goran Kunjadic

Foto: Irena Herak, CoinDesk

U vreme ekonomske krize očuvanje vrednosti imovine predstavlja jedan od osnovnih ciljeva kako svakog pojedinca tako i svake kompanije. Kada fiat valute postanu nestabilne, kao što je to u vreme pandemije COVID-19 koja je zahvatila ceo svet, intenzivira se potraga za alternativnim vidovima dobara koja će sačuvati vrednost imovine bez obzira na međusobno kretanje zvaničnih valuta.

Kao jedan od mogućih izbora, često se zlato bira kao imovina čija vrednost ne samo da ne pada već vremenom raste. Mnogi zlato smatraju najpouzdanijom vrstom imovine i rado ulažu svoj novac u kupovinu zlata. Na početku pandemije COVID-19 zlato je na berzama vredelo oko 1.400 USD po unci (jedna unca predstavlja težinu od nešto preko 28 grama). Kako je pandemija odmicala cena zlata na berzama je rasla uz manje ili veće oscilacije.

Trenutno zlato na berzama vredi nešto preko 2.000 USD. Zaključujemo da je ulaganje u zlato u posmatranom periodu pandemije bilo više nego isplativo i svako ko je kupovao zlato, nije pogrešio jer je vrednost zlata porasla za oko 45%!

Sa druge strane, mnogi su odlučili da investiraju u kripto valute kako bi sačuvali vrednost svoje imovine. Na prvi pogled, radi se o veoma rizičnim ulaganjima imajući u vidu pre svega nestabilnost vrednosti kripto valuta.

Bloomberg and Galaxy Digital Capital Management je lansirao Bloomberg Galaxy Crypto Index (BGCI). Indeks je napravljen sa namerom da meri performanse najznačajnijih kripto valuta kojima se trguje u američkim dolarima. BGCI je ponderisan kapitalizacijom na tržištu i uključuje kripto valute kao što su Bitcoin, Ethereum, Monero, Ripple i Zcash.

Sastavni delovi indeksa su raznovrsni i obuhvataju različite kategorije digitalne imovine, uključujući njihove vrednosti, medijume za razmenu kao i protokole pametnih ugovora i imovinu privatnosti. Potražnja kriptovaluta je uticala na to da da digitalne valute, barm za zasada, postanu najbolje sredstvo ove godine za očuvanje imovine. Prema BGCI indeks porasta kripto valuta u 2020. godini je porastao za 65%!

Ukoliko ga uporedimo sa pomenutim porastom cene zlata od 45%, postaje očigledna činjenica da su kripto valute ostvarile porast za 20% viši nego što je to porast cene zlata. Ključni razlog za povećanje indeksa rasta kripto valuta predstavlja skok u Ethereum-a a koji čini više od trećine težine BGCI. Intenzivnije usvajanje decentralizovanih finansija ili DeFi, o čemu smo pisali u prethodnim nastavcima, pokrenulo je uspon Ethereum-a.

DeFi prenosi finansijske funkcije na otvorene digitalne knjige - blokčejn, koji omogućava da se vrše aktivnosti kao što su pozajmljivanja sredstava i zarade kamate na digitalnom računu, bez potrebe za tradicionalnim posrednicima kao što su banke. Mnoge DeFi aplikacije se pokreću na Ethereum blokčejnu. Kolateral predstavlja sredstvo obezbeđenja banaka pri kreditnim poslovima i može biti u novčanom ili ne novčanom obliku. Nivo kolaterala DeFi dostigao je 9 milijardi USD počevši sa manje od 700 miliona USD na početku godine. Pomenuta činjenica jasno govori o porastu finansijske snage kripto valuta.

Koja ulaganja su najsigurnija u vreme ekonomske krize ne može niko sa sigurnošću da kaže. Poređenje u koje je urađeno u tekstu skreće pažnju na činjenice, dok je odluka na svakom pojedincu.

(Telegraf.rs/Goran Kunjadić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • vladimir

    1. oktobar 2020 | 02:35

    Odgovor se sastoji u pitanju. Da li bih voleo imati virtuelnu cifru na komjuteru ili zlatne poluge u džepu ? Naravno zlatne poluge. Prvo, budimo realni i jasni, fiat valute su jedna od prvih mahinacija virtuelne ekonomije. To je seme finansijskog raka. Virtuelna ekonomija je privlačna iz nekoliko razloga,ali je u praksi veoma loša. Kao odgovor na bolno stanje u realnom svetu, mase pokušavaju pobeći u virtueln svet. " Oaza" stvorena programskim genijem postaje veza za globalnu ekonomiju i virtuelno društvo. Ovo zvuči uzbudljivo, ali nažalost ovde se nalaze uznemirujuće veze između našeg sveta i izmišljenog sveta.Ovde je međutim pitanje; Pravi novac zahteva unutrašnju vrednost. Kriptokutencije nemaju nikakvu unutrašnju vrednost. Programeri iz ničega u virtuelnom rudniku stvorenom od ničega repliciraju digitalni proizvod.Svako u kompjuteru može stvoriti kripto valute, gde matematika daje kripto svojevrsnu vrednost.Žao mi je ali je matematika besplatna. Pošto neću imati dovolno prostora, pitanje glasi: Zašto centralne banke širom sveta (uključujući BIS i MMF) razvijaju svoje vlastite sisteme za kripto valute ? Odgovor -zato što imaju korist od bezgotovinskog sistema.Virtuelna ekonomija stvara slabost u društvu.Podstiče nedostatak stvarne proizvodnje. Umesto pravih proizvođača preduzetnika i pronalazača imamo ljude koji se bore za prodaju imovine stvarnog sveta kako bi kupili kompjuterske uređaje sposobne za "miniranje"novčića koji stvarno ne postoje. Ovo je hladna istina

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA