Veselin Jevrosimović: Roboti među nama

Različite vrste specijalizovanih robota koriste se u automobilskoj, kao i u drugim industrijama i poslovima - od upravljanja skladištima, preko mašina za pakovanje i robota za obuku lekara, do kontrole i popravki na vodovodnim sistemima...

  • 0
Sofijino delo prodato je za 688.888 dolara

Foto: Tanjug/AP

Robotika je nezaobilazna tema u svakoj priči o tehnološkom napretku. Čovekolike mašine sposobne da hodaju, govore i pomažu ljudima, decenijama unazad predstavljaju svojevrstan simbol budućnosti i nezaobilazan motiv u ostvarenjima naučne fantastike.

Robotika je, međutim, mnogo kompleksnija oblast, a roboti postoje u najrazličitijim oblicima. I premda praktično živimo u vremenu robota, većina ljudi nema takav osećaj.

Automobile koje vozimo u najvećoj meri proizvode roboti u automatizovanim fabrikama. Različite vrste specijalizovanih robota koriste se i u drugim industrijama i poslovima - od upravljanja skladištima, preko mašina za pakovanje i robota za obuku lekara, do kontrole i popravki na vodovodnim sistemima.

Veselin Jevrosimović, Srbija Maraton Komtrejd Comtrade Serbia Marathon

Foto: Marko Jovanović

Verovatno najbliži široj publici su roboti-usisivači koje možemo da nabavimo u svakoj prodavnici tehnike. Ipak, javnosti su najzanimljiviji čovekoliki roboti. Bez obzira na ogroman napredak, oni su još uvek nezgrapni i ne odgovaraju u potpunosti slici iz futurističke umetnosti. Zbog toga eksperti i inovatori širom sveta rade na prevazilaženju brojnih ikomplikovanih izazova.

Tek od nedavno procesorska snaga i napredak u domenu veštačke inteligencije omogućuju visok nivo prepoznavanja oblika i komunikacije prirodnim jezikom. Napredovali su i senzori, ali njihova sposobnost da „osete“okolinu ne može da se poredi sa našim čulom dodira.

Otuda projekat razvoja „digitalne kože“ koja bi prekrivala kompletnu površinu robota. Pri tome bi bila dovoljno meka i savitljiva da može da obezbedi fine motoričke radnje i baratanje delikatnim predmetima.

Druga ideja koja bi robote mogla da učini značajno korisnijim je mogućnost promene oblika tela. Od jednostavnih modularnih sistema, do novih vrsta materijala i brze 3D štampe dodatnih struktura i delova, radi se o jednoj od najzanimljivijih grana savremene robotike, a rezultate bismo uskoro mogli da vidimo i u praksi.

Kao što sam u nekoliko navrata pisao na ovim stranama, digitalna budućnost neće nastupiti preko noći, niti će ona promeniti svaki aspekt naših života. Promene jesu brze, ali se dešavaju u malim koracima i neravnomerno u različitim oblastima.

Moderni pametni telefoni predstavljaju čudo u odnosu na modele od pre samo jedne decenije, dok su stolice na kojima sedimo i vrata u našim stanovima ostali nepromenjeni vekovima. Činjenica je, međutim, da je budućnost o kojoj smo maštali gledajući naučno-fantastične filmove već stigla.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA