≫ 

Presedan u Americi: Povelja koja bi trebalo štiti ljude od veštačke inteligencije

To je prvi veliki korak da se AI pozove na odgovornost

  • 0
Veštačka inteligencija, USA

Foto: Shutterstock

Američki predsednik Džo Bajden predstavio je juče novu Povelju o pravima veštačke inteligencije (AI Bill of Rights), koja navodi pet zaštita koje bi Amerikanci trebalo da imaju u doba veštačke inteligencije.

Sjedinjene Američke Država – dom nekih od najvećih svetskih kompanija za tehnologiju i veštačku inteligenciju – do sada su bile jedna od retkih zapadnih zemalja bez jasnih smernica o tome kako da zaštite svoje građane od veštačke inteligencije.

Jučerašnje saopštenje je vizija Bele kuće o tome kako američka vlada, tehnološke kompanije i građani treba da rade zajedno kako bi AI pozvali na odgovornost. Međutim, kritičari kažu da planu nedostaju "zubi" i da je SAD-u potrebna još stroža regulativa oko veštačke inteligencije.

U septembru je Bajdenova administracija objavila ključne principe za tehnološku odgovornost i reformu, kao što su zaustavljanje diskriminatornog algoritamskog odlučivanja, promovisanje konkurencije u tehnološkom sektoru i pružanje federalne zaštite privatnosti.

Povelja o pravima veštačke inteligencije, čiju viziju je pre godinu dana prvi put predstavila Kancelarija za nauku i tehnološku politiku (OSTP), predstavlja nacrt kako da se ti ciljevi postignu. Ona pruža praktične smernice vladinim agencijama i poziv na akciju za tehnološke kompanije, istraživače i civilno društvo da izgrade ovu zaštitu.

AI je moćna tehnologija koja transformiše naša društva. Takođe ima potencijal da izazove ozbiljnu štetu, što često nesrazmerno pogađa manjine. Tehnologije prepoznavanja lica koje se koriste u policiji i algoritmi koji dodeljuju beneficije nisu toliko tačni za etničke manjine, na primer.

Novi plan ima za cilj da pruži ravnotežu.

Kaže da Amerikance treba zaštititi od nesigurnih ili neefikasnih sistema; da algoritmi ne bi trebalo da budu diskriminatorni i da sistemi treba da se koriste na pravičan način; i da građani treba da imaju pravo na svoje podatke i da budu zaštićeni od zloupotrebe podataka kroz ugrađene zaštitne mere.

Građani takođe treba da znaju kad god se na njima koristi automatizovani sistem i da razumeju kako on doprinosi rezultatima. Konačno, ljudi bi uvek trebalo da budu u mogućnosti da odustanu od sistema veštačke inteligencije u korist ljudske alternative i da imaju pristup rešenjima kada postoje problemi.

Dok Evropska unija već uveliko radi na propisima koji imaju za cilj da spreče štetu od veštačke inteligencije i ima stroga pravila o zaštiti podataka, Amerika je slavno bila nevoljna da uvede nove propise.

Novi propisi odražavaju one koji su uvedeni u EU, ali dokument je neobavezujući i ne predstavlja politiku vlade SAD, jer OSTP ne može da donese zakon. Na poslanicima će biti da predlože nove zakone.

Zakon Evropske unije o veštačkoj inteligenciji (AIA) teži uspostavljanju prve sveobuhvatne regulatorne šeme za veštačku inteligenciju, ali se njen uticaj neće zaustaviti na granicama EU. U stvari, neki kreatori politike EU veruju da je ključni cilj AIA da postavi svetski standard, toliko da neki čitav ovaj proces opisuju kao trku za regulisanje veštačke inteligencije.

Ipak, dok će neke komponente AIA imati važne efekte na globalna tržišta, Evropa neće moći sama da postavi sveobuhvatan novi međunarodni standard za AI. Zbog toga je nova američka Povelja dodatno važna.

AI Bill of Rights može da postavi osnov za buduće zakone, kao što je usvajanje Zakona o algoritamskoj odgovornosti ili osnivanje agencije za regulisanje veštačke inteligencije.

Video: Evo kako virtuelna realnost i veštačka inteligencija mogu da vam pomognu oko pronalaženja posla

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA