Džejms Veb otkriva tajne atmosfere Marsa: Zabeležio prve slike Crvene planete

Slike prikupljene teleskopom takođe mogu dati nagoveštaje o hemijskom sastavu atmosfere i površine planete

  • 3
Planeta Mars, NASA Foto: NASA

Svemirski teleskop James Webb (JWST) snimio je prve slike Marsa, posmatrajući infracrveno svetlo sa visokom osetljivošću, koje dolazi sa Crvene planete piše Space.com.

Prve slike i spektri Marsa objavljeni su juče na Evropskom naučnom kongresu (EPSC) 2022., a napravljeni su 5. septembra sa pozicije JVST-a oko milion milja (1,6 miliona kilometara) od Marsa.

Pošto je Crvena planeta relativno blizu i veoma svetla, to nije najlakši objekat za JWST , koji je dizajniran da vidi neverovatno udaljene i blede objekte.

"Mars je toliko svetao da je izazov kako ćete ga videti", rekao je naučnik iz NASA-e Đulijano Liuci na konferenciji za novinare povodom objavljivanja snimaka.

Prozor ka atmosferi Crvene planete

Nove fotografije poslužiće naučnicima da prouče kratkoročne pojave kao što su vremenske prilike na Marsu, oluje prašine, pa čak i promene izazvane godišnjim dobima na planeti.

NIRCam kamera uhvatila je svetlost koju Mars emituje na dužim talasnim dužinama infracrvenog zračenja dok gubi toplotu.

Mars Atmosfera Džejms Veb Foto: NASA, ESA, CSA, STScI, Mars JWST/GTO team

Jačina ove svetlosti povezana je sa temperaturom Marsa i njegove atmosfere, pri čemu se najsvetlija i najtoplija oblast nalazi tamo gde je sunce skoro iznad planete.

Međutim, količina svetlosti koja dostiže JWST nije povezana samo sa temperaturom planete. Slike prikupljene teleskopom takođe mogu dati nagoveštaje o hemijskom sastavu atmosfere i površine Marsa.

Nakon analize slika JWST-a, Liuci i njegov tim su otkrili da Heladski basen širok 1.200 milja (1.930 km) izgleda tamnije od okoline, čak i u najtoplije doba marsovskog dana u tom regionu.

"Jedna od zgodnih stvari je što možete da vidite tamnu mrlju koja je basen na Marsu. Nismo to očekivali. Videli smo nešto veoma svetlo, ali je postalo mračnije", rekao je Liuci.

Kako je basen zabeležen na nižoj nadmorskoj visini i samim tim ima veći vazdušni pritisak.

"Taj viši pritisak dovodi do supresije toplotne emisije na ovom određenom opsegu talasnih dužina zbog efekta koji se naziva širenje pritiska. Biće veoma zanimljivo razdvojiti ove konkurentske efekte u ovim podacima", objašnjavaju istraživači.

Može da potvrdi prisustvo metana?

Zapažanja iz JWST-a bi trebalo da budu u stanju da identifikuju prisustvo vode, ugljen-dioksida, ugljen-monoksida i drugih hemijskih jedinjenja.

Na primer, JWST bi mogao da donese ključan argument u debati "da li postoji metan na Marsu ili ne".  Dok su početna posmatranja sa zemlje i roveri pružili dokaze o ovom jedinjenju, merenja ExoMars Trace Gas Orbiter nisu uspela da ih potvrde.

Za naučnike, ova potvrda je veoma važna, jer bi mogla da ukaže na geološke procese na Marsu, kao i da li je postojala biološka aktivnost u istoriji planete.

"To je trenutno naš glavni cilj", zaključuje naučnik.

Video: Kako izgleda kada Crna rupa usisa zvezdu

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Boža zemunac

    20. septembar 2022 | 17:27

    I da priupitam Amere kada sleću na Mars kao što su " BILI NA MESECU". HA HA HA HA HA HA HA.

  • Iggy

    20. septembar 2022 | 18:04

    Hahahahahahavahahahavahah

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA