≫ 

Sećanje na Bucu Jovanovića: Na današnji dan je rođen otac srceparajuće pesme (PLEJLISTA)

Uporedo sa pesmama komponovao je i narodna kola, prepoznatljiva po razigranosti, i koja, kao i njegove pesme, imaju svoju naraciju i gradaciju

  • 2

Na današnji dan, na Svetu Petku 1931. godine, u Guncatima kod Barajeva rođen je otac srceparajuće narodne pesme Budimir Buca Jovanović.

Majka Borika i otac Milorad bili su zemljoradnici. Bucin otac je bio harmonikaš, koji je najčešće svirao sam na seoskim igrankama. Uz ponekog basadžiju i violinistu svirao je i na mobama, komišanjima, vašarima, slabama, svadbama. Milorad je od malena usmeravao Bucu da svira harmoniku. Video je da od nežnog i osećajnog sina neće biti seljaka. Poljoprivredni poslovi nisu zanimali Bucu, ali od šeste godine počinje da svira očevu harmoniku, "Diatonku" sa tri reda. Brzo je prevazišao svog oca kao prvog učitelja i nastavio sa usavršavanjem na petorednoj dugmetari kod Ilije Spasojevića, svog kasnijeg zeta.

U jesen 1951. odlazi u vojsku (regrutovan u KNOJ - Korpus Narodne Odbrane Jugoslavije) na trogodišnje služenje! S obzirom da je kulturno-umetnički rad u vojsci bio veoma cenjen, biva prekomandovan u auto jedinicu. Umesto tri godine, zahvaljujući harmonici, odslužio je "samo" dve. Po izlasku iz vojske, zahvaljujući zetu Iliji Spasojeviću, počeo je da svira po elitnim beogradskim kafanama i hotelima. Muzičku pismenost je usavršavao kod Mije Krnjevca i Ilije Gavrilovića Džonija. 

60-ih godina formira svoj orkestar, svesno žrtvujući karijeru radio soliste na harmonici. Siguran posao i državna plata ga nisu zanimali. Buca je počeo da komponuje narodna kola i pesme u doba kada je muzika postala isplativ industrijski proizvod. Pored toga, odlaskom Vlastimira Pavlovića Carevca i njegovog akademsko-idiličnog pristupa narodnoj muzici, otvara se prostor za sve što nije moglo da prođe pored ovog neprikosnovenog autoriteta. Carevčevu idilu zamenjuje Bucina tiha seta.

Večno je patio za svojim korenima, razapet između Guncata, gde mu ostaše uspomene, i Beograda, u kome je stvarao u dvojnoj stambenoj zgradi sa zetom Ilijom. Tugu za rodnim domom izlio je u svojoj autobiografskoj: "Otac je prodao kuću, baštu i bagremar beli, a ja sam plakao dok sam gledao kako se moje detinjstvo seli. Da li još cvetaš rumena ružo, da li još grožđe pred kućom zri, da li žalite drugovi stari što više nismo komšije mi".

Budimir Buca Jovanović Budimir Buca Jovanović Foto: Promo

Buca je, rečnikom psihologa, tipičan introvertovan tip. Ovaj izraziti plavušan (otud i školski nadimak "Janoš") odrastao je bez druženja sa vršnjacima. Tu usamljenost i tugu je preneo i u Beograd, naročito u svoje pesme. Utehu je, samo privremeno, nalazio u pecanju i kocki. Svi Bucini nemiri proključali su u njegovim notama i stihovima, naročito u orkestraciji i aranžmanima. Mnoge njegove pesme zvuče kao narodnjačke simfonije. Pitam se, gde bi mu bio kraj da se ranije muzički opismenio? Doduše, i ovako mu kraja nema.

U prvoj postavi Bucinog ansambla svirali su: Radoje Mitrović Barajevac - druga harmonika, Tihomir Paunović - frula, Veroljub Jovanović - violina, Miki bubnjar, Slavko gitarista i Miroslav basista.

I pre plodonosne saradnje sa Šabanom, Buca je snimio nekoliko večitih pesama: "Poleti golube moj", "Svatovka", "Raširi ruke o majko stara", "Pođimo u krčmu staru", "Ako draga sretneš majku moju", Nezaboravna ljubav", "Oj Dunave plavi", "Vojska stara ide da odmara", Jovane, Jovo, jedini sine, "Lepa Jana", "Ljubav naša prođe kao varka", "Oplakana ljubav", "Otišla si bez zbogom da kažeš", "Oj goro zelena"...

Bucini pevači pre Šabana behu: Gvozden Radičević, Mira Vasiljević, Lale Kostadinović (Mirin rođeni brat), Kvaka, Lepa Lukić, Staniša Stošić, Toma Zdravković, Anđelka Govedarović, Žića Kojić, Živorad Ivković, Milutin Jevtić Budža, Milomir Delić, Dragoslav Belić, Mile Ivanović, Žika Nikolić, Zekerijah Đezić, Jelena Janković, Biserka Mišić, duet Tošić Pavlović...

Uporedo sa pesmama komponovao je i narodna kola, prepoznatljiva po razigranosti, i koja, kao i njegove pesme, imaju svoju naraciju i gradaciju.

Sledi desetak Bucinih ostvarenja iz 60-ih godina.

(Telegraf.rs/Goran Milošević)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • SMile

    27. oktobar 2019 | 09:16

    Legenda zivi kroz stotine divnih pesama koje je stvorio. On i Rade su umetnici u pravom smislu te reci.

  • Može biti samo je*an

    27. oktobar 2019 | 12:23

    Pljunuti Radoš Bajić...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA