≫ 

Leonardo da Vinči samo jedan deo ljudskog tela nije uspeo da skicira: Ili prosto nije razumeo žene

Kada su u pitanju delovi ženskog reproduktivnog sistema, njegova preciznost je izostala

  • 0
Leonardo da Vinci, Vitruvian man Foto: Wikimedia/Luc Viatour / https://Lucnix.be

Pre pola milenijuma, firentinski umetnik i pronalazač, Leonardo da Vinči, skicirao je detalje ljudske anatomije neverovatno precizno – međutim, jedan deo tela nije uspevao da dokuči.

Naime, pojedine anatomske karakteristike Da Vinči je nacrtao kao da je pred sobom imao snimke nastale aparatima današnje napredne tehnologije. Recimo, njegov prikaz ramena gotovo da izgleda kao trodimenzionalna vizualizacija.

Međutim, kada su u pitanju delovi ženskog reproduktivnog sistema, ta preciznost je izostala. Štaviše, cerviks i otali delovi reproduktivnog sistema žene više liče na životinjske nego na ljudske. Razlog za to je što je Leonardo, najverovatnije, i pravio skice koristeći telo životinje kao model.

Naime, objašnjava Piter Abrahams iz Medicinske škole Univerziteta u Vorviku, slavni umetnik je verovatno imao poteškoće da pronađe telo ženskog pola, te nije uspevao da analizira anatomiju ženskog tela u meri u kojoj je upoznao muško.

Leonardo da Vinci Portret Portret Leondarda da Vinčija; Foto: Wikipedia/Web Gallery of Art

- Definitivno je bilo teže naći ženska tela za seciranje, pa nije imao mnogo prilika - sa žaljenjem primećuje Abrahams i dodaje da se u Leonardovo vreme mrtva tela nisu čuvala za kasniju analizu, već bi počela da trule posle dva, tri dana.

Ipak, to ne umanjuje neverovatan rad Leonarda da Vinčija. Koliko je bio ispred svog vremena najbolje pokazuje činjenica da se današnji anatomi tek šezdesetak godina bave detaljima mišića i tetiva na prstima na način na koji je to Firentinac radio pre više od pola milenijuma. Takođe, on je bio prvi koji je skicirao ljudsku kičmu precizno, gotovo da je u potpunosti utvrdio kako se krv kreće kroz ljudsko telo, a ta misterija je razotkrivena tek 1628. godine, pun vek nakon Da Vinčijeve smrti.

- On je želeo da razume kako ljudsko telo funkcioniše. Posmatrao je ljudsko telo kao što bi to činio mehaničar. Veliki deo tog rada je danas veoma, veoma važan - rekao je Abrahams za "LiveScience".

(Telegraf.rs/nationalgeographic.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA