≫ 

Slika jagnjeta koja već 6 vekova izaziva kontroverze: Pogledajte u oči životinje, sejale su strah

Čuvena slika braće Van Ajk, koja je nedavno restautirana, izaziva kontroverze već skoro šest vekova

  • 2
Gentski oltar

Foto: screenshot/youtube.com/AFP News Agency

Gentski oltar delo je braće Huberta i Jana Van Ajka. Krasi Katedralu Svetog Brava u Gentu, a sastoji se iz nekoliko likovnih celina od kojih je ona središnja najupečatljivija.

Poliptih čini 12 slika postavljenih u dva reda. Osam slika su oslikane i na poleđini. Prvi put je prikazan 6. maja 1432. godine, a slika jagnjeta koja se nalazi u sredini intrigira stručnjake i javnost od svog nastanka. Jedno od najpoznatijih umetničkih dela iz tog perioda danas izgleda kao u doba kada je nastalo.

Delo prvi put prikazuje živopisna lica i figure ljudi u srednjovekovnom slikarstvu zapadne Evrope. Braća Van Ajk ovom slikom najavljuju renesansu. Oči jagnjeta neverovatno liče na ljudske i plašile su tadašnje stanovnika Genta.

 
 
 
View this post on Instagram

Hubert van Eyck (1385 - 1426) and Jan van Eyck (1390 - 1441): The Ghent Altarpiece (Open view), c. 1426 - 32, oil on oak panel, 3.5m x 4.6m, Saint Bavo Cathedral, Ghent, The Ghent Altarpiece (also called the Adoration of the Mystic Lamb or The Lamb of God) is a very large and complex early 15th-century Early Flemish polyptych panel painting. Commissioned and designed as an altarpiece, it comprises 12 panels, eight of which are hinged shutters painted on either side, giving two distinct views depending on whether they are open or closed. It was begun by Hubert van Eyck who was most likely responsible for the overall design, but died in 1426. Probably, the individual panels were executed by his younger and better known brother Jan van Eyck between 1430 and 1432. A now lost inscription on the frame stated that Hubert van Eyck maior quo nemo repertus (greater than anyone) started the altarpiece, but that Jan van Eyck – calling himself arte secundus (second best in the art) – completed it in 1432. The outer panels contain two vertically stacked registers (rows). The upper rows show scenes from the Annunciation of Mary. The four lower-register panels are divided into two pairs; sculptural grisaille paintings of St John the Baptist and St John the Evangelist, and on the two outer panels, donor portraits of Joost Vijdt and his wife Lysbette Borluut. The upper register of the opened view shows a Deisis of 'Christ the King', Virgin Mary and John the Baptist. They are flanked by images of angels singing and playing music, and, on the outermost panels, Adam and Eve. The lower register of the central panel shows the adoration of the Lamb of God, with several groups in attendance or streaming in to worship, overseen by the dove of the Holy Spirit. (Wikipedia) Since its creation the altarpiece has been considered one of Northern European art's masterpieces and one of the world's treasures. Over the centuries the panels have come close to destruction during outbreaks of iconoclasm, or damage by fire. Some were sold, others looted during wars. Except for 'The Just Judges' panel which was stolen in 1934, this masterpiece, today, is believed to be complete.A post shared by Art History Gallery (@painters.paintings) on

 

Restauracija remek-dela braće Van Ajk zahtevala je predani rad. Slike Isusa Hrista, svetih otaca, anđela, Adama i Eve nalaze se na ovom poliptihu. Pažnju najviše privlači "Sveto jagnje" oko kojeg su svi likovi okupljeni. Prizor izaziva brojne polemike, a neke su se našle i na Tviteru:

- Slika jagnjeta na Gentskom oltaru bila je greška. Ko god ga je preslikao, imao je pravo da to uradi - stoji u tvitu jednog korisnika koji govori o restauraciji dela iz 19. veka.

 

Uprkos tvrdnjama da se radi o propustu umetnika, teško da je Jan Van Ajk pogrešio. Smatra se da je bio napredniji od slavnih italijanskih slikara renesanse, uključujući i Leonarda Da Vinčija.

Arnolfinijev portret u Nacionalnoj Galeriju u Londonu jedna je od prvih slika sa perspektivom u jednoj tački. Pre svih koristio je uljane boje kombinujući svetle i živopisne nijanse sa senkama.

 

Pola lica trgovca Arnolfini je osvetljeno, a pola se nalazi u senci. Možda je to uradio namerno, a možda je opet greška?

Janove nove ideje zablistale su u punom sjaju sa Gentskim olatarom. Delo je planirao je njegov brat Hubert.

Jagnje jeste predmet predmet polemika i zaslužuje posebnu pažnju. Njegovo čovekoliko lice nije naslikano kao što je to slučaj sa drugim životinjama. Simolizuje Isusa (žrtveno jagnje), a njegove ljudske oči govore da je pre reč o čoveku nego o životinji. Može se tumačiti na mnogo načina, ali simbolika postoji i veoma je moćna.

Gentski oltar predstavlja prizor sa tematikom hrišćanstva koja je daleko od klišea. Iznad jagnjeta je Isus Hrist. Nosi svešteničku odoru, bujnu bradu i ustoličen je na nebu. Zastrašujuća vizija Hristovog veličanstva potpuna je suprotnost od osuđenog jagnjeta - simbola raspeća, piše Gardijan.

 

Jagnje nije suvišan ili neprikladan deo Gentskog oltara, kao što su to želeli da prikažu restauratori iz 19. veka. Ukazuje se kao bog, čovek i žrtva. Braća Van Ajk su predstavili staru ideju na moderan i pomalo neprijatan način, a oči jagnjeta od nedavno krasi prvobitni sjaj.

Video: U Beogradu se rodila mitska indijanska životinja: Beli bizon

(N.N.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Cocc

    24. januar 2020 | 09:34

    Jasno se vidi da su oci jagnjeta sa strane pre restauracije, a nakon su po sredini glave kao ljudske

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA