≫ 

Beograđanin diže vidikovac usred nalazišta: Zašto uništava kolevku evropske kulture i narodno blago?

Policija i gradska građevinska inspekcija su mu danas jasno rekli da prestane sa radovima i objekat što pre ukloni. Čim su otišli, uključio je mešalicu, kaže za Telegraf Jelena Medaković, direktorka Muzeja grada Beograda

  • 45
Vinča, vidikovac, bespravna gradnja Građevina podignuta usred arheološkog nalazišta / Foto: Privatna arhiva

Kako bi lep pogled na Dunav prisvojio samo za sebe, jedan nesavesni Beograđanin podigao je vidikovac usred arheološkog nalazišta Vinča. Potpuno bespravno, usred vanrednog stanja i na parceli koja je u nadležnosti Muzeja grada Beograda.

Čak i kada mu je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture izdao rešenje kojim je naloženo momentalno uklanjanje ove građevine, investitor nije se na to osvrnuo, već je u vidikovac sproveo struju, a danas čak i počeo da tu izliva betonske stubove, iako su policija i dežurna građevinska inspekcija izašli na teren, a prostor je ograđen žutom trakom.

Vinča, kultura, predmeti Muzej grada Beograda je u nadležnosti nad ovim izuzetno važnim područjem / Foto: Wikipedia/WhiteWriter

Vinču mnogi stručnjaci nazivaju kolevkom Evrope, u kojoj se nalazila drevna neolitska civilizacija Evrope. Smatra se da je ona bila centar tadašnje civilizacije, te da je arheološko i kulturno blago koje se nalazi ispod zemlje neprocenjivo.

No, umesto da Vinča bude nacionalni ponos, pojedini građani ove države predano rade na tome da je unište, a ova nadstrešica je poslednji primer.

- Čovek koji je podigao ovaj vidikovac samo je jedan od ljudi koji su tu bespravno naseljeni. Tu drži i neki svoj poluotpad i životinje, digao je ogradu ka muzeju i svašta radi. Konkretni objekat za sedenje samo je deo tih bespravnih radnji - rekla je za Telegraf.rs Jelena Medaković, direktorka Muzeja grada Beograda.

Nakon što je danas nastavio radove, pozvani su građevinska inspekcija i policija, koji su, kako kažu iz Muzeja, odmah izašli na teren.

- Prostor je ograđen žutom trakom i on je dobio nalog da prestane da vrši radove. No čim su se oni sklonili, nije prošlo ni 20 minuta, a njemu je mešalica ponovo krenula da radi - ističe direktorka.

Vinča, Vinčanska kultura Vinča krije izuzetno arheološko blago / Izvor: Wikipedia

Kako kaže, neverovatno je da neko uradi ovakvu stvar na zemlji koju je Vlada Srbije proglasila područjem posebne namene.

- Čekamo inspekciju da reaguje. Bez obzira što je Zavod doneo rešenje, on je nastavio da to dekoriše i uvodi struju, ne osvrćući se na rešenje o rušenju. Ukoliko se objekat uskoro ne sruši, ponovo ćemo alarmirati nadležne organe poput inspekcije, Zavoda i Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture - ističe direktora Medaković.

Na pitanje da li ovakav primer bahatosti posledica nečega što smo, kao društvo, propustili u obrazovanju i vaspitanju, Medaković odgovara da po njenom mišljenju jeste.

Vinča, belo brdo Belo brdo u VInči / Foto: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture/Wikipedia

- Smatram da je 20 godina zatvorenih muzeja zaista doprinelo da ljudi izgube svest i osećaj i za ustanove kulture i kulturno dobro. Činjenica da hiljadama godina dugu istoriju imamo ovako blizu grada, da su prvi Beograđani bili upravo ti Vinčanci, trebalo bi da bude za ponos svima nama. Onda je vrlo bolno što mi najveću borbu za očuvanje tog bogatstva vodimo upravo sa građanima. Neko ko treba da bude vrlo ponosan što živi tako blizu nalazišta, nalazi za shodno da se bespravno naseli na samom lokalitetu i ozbiljno ga uništava.

Svi zaboravljaju da prikupljanje otpadnih voda tu ne postoji uopšte, da se kanalizacija i vode iz bazena slivaju u arheološke slojeve, što dovodi do klizanja zemlje i uništavanje kulture koja je začeta 5.500 godina pre nove ere i gde možemo da kontinuitet života pratimo sve do srednjeg veka, a to je tako retko. Uz to, slojevi su takvi da čim negde zakopate, vi ste nešto uništili - ističe ona.

Pojedini Srbi uništavaju svoju kulturu, a Austrijanci plaćaju da se ona očuva

Kako Medakovićeva kaže, Muzej grada Beograda je za promociju nalazišta prošle godine dobio veliku donaciju jedne austrijske banke.

Vinča, kultura, predmeti Mesto gde su živeli prvi Beograđani, bahati sugrađani sada uništavaju / Foto: Wikipedia/Sanja2509

- Bili smo gosti velikog areheološkog skupa kome su prisustvovali i drugi evropski stručnjaci i tu uvideli da se ova tema veoma prati. Moja velika tuga je da se najbliži komšiluk i sugrađani koji žive u okolini odnose tako.

- Država nam u ovom momentu pomaže, za tri godine tu bi trebalo da nikne zgrada muzeja, Sekreterijat za privredu je prvi put postavio pristan kako bismo mogli da brodom stignemo na nalazište. Sam muzej gradi paviljon koji će biti infocentar za turiste, povlače se potezi koji se nisu povlačili decenijama, a onda se desi nešto ovako. Mnogo je važno apelovati na svest pojedinaca i celog društva da ovakve stvari ne treba da se čine - kazala je ona.

Vidikovac nije čak ni najgori primer

Nažalost, proteklih godina niklo je mnogo objekata u okolini koji su potpuno neprimereni ambijentu, opisuje direktorka Muzeja.

Vinča, Vinčanska kultura Ovako su izgledale kuće Vinčanaca. Nad njihovim ostacima sada se zidaju bespravni objekti / Izvor: Wikipedia

- Tu je obaloutvrda, na kojoj ima kojekakvih ugostiteljskih objekata koji ni na šta ne liče. Ne bi se sve to izgradilo da je neko reagovao pre 20 godina. Imamo mnogo problema, polupanih žardinjera svakog vikenda, ispisanih, ižvrljanih, da ne verujete. Tu su i kuće na tri sprata, montažno-demontažni bazeni. No, otkako je Vlada Vinču i areheološko nalazište proglasila za svoju kapitalnu investiciju, ovo je prvi ovakav slučaj bespravne gradnje.

Zavod: Obavestili smo građevinsku inspekciju

Muzej grada Beograda obratio se Republičkom zavodu dopisom 5. maja 2020. sa zahtevom da se obavi uvid i intervencija na arheološkom nalazištu Belo brdo u Vinči, rekli su za Telegraf.rs iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika i istakli da je objekat podigao nekadašnji vlasnik parcele.

Vinča Pogled na Vinču i nalazište / Foto: .niamh./Wikipedia

- Na osnovu Zakona o kulturnim dobrima 13. maja doneto je Rešenje da se zabranjuje dalje izvođenje radova na izgradnji objekta i da se investitor obavezuje da po prijemu rešenja bez odlaganja ukloni objekat i izvrši povraćaj parcele u provobitno stanje - rekli su za Telegraf.rs iz Zavoda.

Ovo rešenje dostavljeno je izvođaču nedozvoljene izgradnje, Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture – Sektoru za inspekcijski nadzor i Muzeju grada Beograda, koji je upravljač kulturnim dobrom.

- Republička građevinska inspekcija koja je dobila navedeno rešenje o obustavi radova u obavezi je da kontroliše sprovođenje postupka. Ukoliko za to bude bilo potrebe, upravljač arheološkim nalazištem, Muzej grada Beograda, angažovaće radnike da uklone objekat i parcelu vrate u prvobitno stanje, a troškove ovih radova moraće da plati investitor tj. izvođač nelegalne izgradnje - zaključili su oni.

Iz Muzeja ističu da je to, ipak, nešto čemu pribegavate kada se sve druge mere iscrpe i najavljuju da će u ponedeljak podneti tužbu.

Vinča - kolevka evropske kulture

Vinča je pojam kojim se obeležava zenit evropskog neolita. Između 5300. i 4300. godine p.n.e. prostor današnje Srbije i centralnog Balkana postali su kulturno središte Evrope, a na mestu današnje Vinče formirano je veliko naselje.

Vinča, kultura, predmeti Neprocenjivo blago u blizini Beograda / Foto: Wikipedia/Michel wal

Arheološki nalazi iz Vinče i drugih neolitskih nalazišta u ovom delu Evrope promenili su naš pogled na praistorijskog čoveka. Ostaci otkopanih naselja otkrili su nam mnogo toga o razvijenoj kulturi stanovanja i civilizacijskom napretku.

Na raskrsnici strateških vodenih i drumskih puteva Vinča je bila najveće tržište tadašnje Evrope, i to ne samo zbog izuzetne vrednosti sopstvenih proizvoda, već i zbog retkih sirovina i predmeta koji su u nju dopremani iz Transilvanije, gornjeg Potisja, donjeg Podunavlja, i sa obala Egejskog i Jadranskog mora.

Nalazi u arheološkom sloju visokom oko 10,5 m svedoče o kontinuitetu života sve do naših dana.

(Dunja Savanović / d.savanovic@telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Munjoz

    31. maj 2020 | 06:52

    Zašto to koga uopšte čudi? Da nema leđa od nekog glavonje iz lokalne uprave, ne bi tako radio. Kada počne da se, takvim glavonjama stavljaju lisice na ruke, tada će prestati i bahaćenje sa divljom gradnjom. Nažalost, kandidata za takav postupak i u gradu koji je nekada bio Zemun ima desetine. Uzeli su mu dušu, oteli sve što ga je krasilo, uništili svaku lepotu kojom se Zemun dičio. Samo da bi svoje komplekse, iz zabiti iz koje jesu, lečili otimanjem, reketiranjem, punjenjem predubokih džepova. Ne mareći ni o čemu, niti o bilo kome osim o sebi. Nadam se da će doći vreme kada će toj bandi biti naplaćeno sve po zakonu, do zadnjeg dinara, do zadnjeg kvadrata koji su na divlje podigli, do zadnje mrve zemlje koju su silom sebi prepisali, do zadnje suze koju su drugima izazvali. Nadam se.

  • mihailovic

    30. maj 2020 | 20:23

    Da mu je drzava poslala novcanu fakturu kaznu od 1000 € videli bi kako bi odmah sve izvrsio sta mu se kaze a ako ponovi tri puta veci inzos kazne i jedno 3 meseca zatvora pa mu nikad nebi vise palo napamet svojevoljnost. Dok se dobro neudari po novcaniku radice ovako kako radi.

  • ime

    30. maj 2020 | 22:30

    To se lako resava, policija dodje sa majstorima koji to sve sravne sa zemljom odmah, dok je policija tu i odu

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA