≫ 

Počeo incidentom, ali je festival "Mirdita, dobar dan" ipak otvoren

Samo otvaranje obeležio je incident, a desničari protestovali

  • 18
BEOGRAD MIRDITA DEMONSTANTI Foto: Tanjug/Nikola Anđić

Festival "Mirdita, dobar dan" počeo je večeras u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, a otvaranje je obeležio incident kada je jedan mladić počeo da viče "vratite me kući, plašim se u Beogradu, gde su srpske žrtve, samo se priča o albanskim žrtvama".

Mladić je na improvizovanoj pozornici odgurnuo Fionu Jeliči, predstavnicu Inicijative mladih za ljudska prava, oteo joj mikrofon, ali je energičnom akcijom policije brzo izveden iz dvorišta Centra za kulturnu dekontaminaciju.

Potom je Kuštrim Kuliči, predstavnik organizacije Intera, koja je jedan od organizatora festivala, kazao da je "Mirdita, dobar dan" preživeo mogo toga za ovih sedam godina, ali da je ostao mesto dijaloga, mesto na kome se razmenjuju kulturne prakse, razmenjuju nova dostignuća u umetnosti Prištine i Beograda.

Maja Stojanović, izvršna direktorka Građanske inicijative, naglasila je da se pravi dijalog između Beograda i Pristine odvija na festivalu i da je bez obzira na sve okolnosti u kojima se održava, na proteste desničara, više ljudi koji veruju u bolje "komšijsko upoznavanje".

Milan Antonijević, izvršni direktor Fondacije za otvoreno društvo, istakao je značaj festivala kao mesta na kojem se razmenjujuju ideje i kulturni sadržaji.

- Siguran sam da je uvek bilo više ljudi koji veruju u dogovor i miran suživot. Voleo bih kada bi u javnost sa ovog festivala otišle i pozitivne poruke o umetnickom stvaralaštvu i skupovima na kojima se otvoreno razgovara o najvećim problemima.

"Ja sam sebi žena"

Festival je otvorila pozorišna predstava "Ja sam sebi žena" Kuštrima Količija, u kojoj Adrijan Morina, jedini glumac na sceni, glumi više od 30 likova i donosi priču o teškom životu transrodne osobe - Nemice Šarlot fon Mahlsforf, koja je preživela nacistički režim i DDR.

Prisutni će drugog dana festivala u Centru za kulturnu dekontaminaciju moći da prisustvuju debati "Kosovo - nasleđe sećanja", dok će u galeriji "Endžio" u Dobračinoj moći da pogledaju istoimenu izložbu.

Poslednjeg dana festivala održaće se debata o pitanjima tranzicione pravde na Kosovu i institucionalizaciji iste, a festival će zatvoriti glumac Tristan Halilaj čitanjem odlomaka iz svoje knjige "Ričard Gir je bio ovde", zbirke priča koja je originalno objavljena na srpskom jeziku.

"Agina kuća" za kraj

Za kraj, publika će moći da odgleda film "Agina kuća" koji će biti prikazan u 20.30 u Centru za kulturnu dekontaminaciju.

Inspiracija za festival "Mirdita, dobar dan" bio je Bekim Fehmiju, poznati kosovski, srpski, jugoslovenski i svetski glumac koji predstavlja simbol jedinstva i raskola, ali i mogućnost povezivanja dva kulturna prostora u jedinstvenu celinu.

Ulaz na sve događaje festivala je besplatan, uz prethodnu registraciju. Festival, koji se od 2014. godine održava u Beogradu, organizuju Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanske Inicijative iz Beograda i Integra iz Prištine.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Христина

    22. oktobar 2020 | 20:49

    Оснивани су терористички кампови за обуку Албанаца са Косова и Метохије, што је за пар година, средином 1990-их довело до стварања тзв. Ослободилачке Војске Косова, чији је циљ био етнички очистити Косово и Метохију од Срба и стварање "Велике Албаније". У томе су Албанци нашли помоћ од земаља НАТО пакта, који се званично умешали 24. марта 1999. године када су покренули злочиначку акцију "Милосрдни Анђео". Србске снаге безбедности су успеле да неутралишту албанске терористе са Космета. Потписивањем Кумановског споразума 10. јуна 1999. бомбардовање Србије и Црне Горе после 78 дана агресије НАТО пакта је престало, а Косово и Метохија стављено под протекторат ОУН, који шаље 50.000 војника КФОР-а и цивлну власт УНМИК. Са њима се враћају и албански терорсти из ОВК. Настаје страховит албански погром над србским становништвом и имовином СПЦ. Хиљаде је мртвих Срба, а преко 200.000 Срба је у колонама отишло пут централне Србије. На подручију Прешева, Бујановца и Медвеђе 1999-2001 године водиле су се жестоке борбе албанских терориста и србских снага безбедности, које су успеле да поразе терористе. Али букнуо је рат у северозападним деловима Вардарске Македоније, који је трајао од јануара до новембра 2001. године. Резултат је била пирова победа Скопских власти, јер су морали да уведу албански језик као други званични језик, али су терористи разоружани. Албанци су на Космету уз прећутну сагласност КФОР-а десетак година вршили злочине и разна кривична дела на штету Срба, који нису имали никаву заштиту, а онда су илегалне власти у Приштини 17. фебруара 2008. године прогласили независност. Тиме је албански геноцид над Србима добио другачије "одело" и методе.

  • Darko

    22. oktobar 2020 | 20:50

    Srbin je lud, Srbin je proklet. Jednom ga ubiješ, on hoće opet.

  • Rs

    22. oktobar 2020 | 20:36

    Zaboravila se Žuta kuća ,zaboravio se zločin nad srbskim narodom ...E tugo moja...poželim da sam eskim

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA