≫ 

5 puta kada su vrhunski umetnici napravili loša dela

I najboljima se dešavaju greške

  • 0
umetnik, ruke, boje

Foto: Unsplash/ Amauri Mejía

Nije lako poverovati da su talentovane ruke umetnika koje su oslikale Sikstinsku kapelu ili "Zvezdanu noć" mogle da naprave velike greške na svojim delima. Anatomske anomalije, previše detalja, nesigurna perspektiva naravno padaju u zaborav pored remek-dela koje su ostavili čovečanstvu.

Ipak, utešno je setiti se da čak i geniji mogu da pogreše. Ovo je šest iznenađujućih grešaka kod nekih od omiljenih svetskih umetnika.

Mikelanđelo, "Noć" (oko 1520-1532)

 

Figura "Noći" nalazi se grobnici Đulijana di Medičija i predstavlja veličanstvenu alegoriju uspavane žene. Kao i mnoge Mikelađelove žene, telo Noći je veoma muževno, baš kao i njen duplikat "Dan". To i nije bilo toliko čudno. Renesansni umetnici su često koristili muške modele kako bi izvajali ženska tela, jer bi se nage žene u studiju i akti stvoreni po istinskim modelima smatrali ogromnom sramotom. Uprkos Mikelađelovoj neverovatnoj spretnosti, on je bio prilično nevešt, a možda i nezainteresovan, kada su u pitanju bile ženske grudi.

Mikelanđelo

Mikelanđelo, "Noć" / Foto: Wikimedia Commons.

Grudi Noći urađene su toliko loše da je 2000. godine onkolog dr Džejms Stark objavio je hipotezu da su njene grudi deformisane od raka. U Mikelađelovu odbranu, istoričari umetnosti smatrali su da je njegova navodna homoseksualnost doprinela njegovoj nezainteresovanosti - ili možda neznanju - kada je forma ženskog tela u pitanju.

Rembrant van Rajn, "Operacija kamena (Alegorija dodira)"

 

Čulo dodira predstavljeno je slikom "Operacija kamena", gde se mladi slikar podsmevao bizarnoj praksi tog vremena - lečenjem glavobolja skalpelom kojim bi se uklonio kamen iz lobanje.

"Operacija kamena (Alegorija dodira)" / Autor: Rembrant van Rajn

Groteskni trio koji učestvuje u ovoj dubioznoj medicinskoj proceduri osvetlila je sveća, koju drži stara izborana žena. Blago svetlo otkriva berberina-hirurga koji skalpelom kopa po lobanji drugog čoveka i očito mu nanosi izuzetan bol. Ova neprijatna slika pripada kolekciji "Serija pet čula", koju je Rembrant naslikao kada mu je bilo samo 18 godina. Njegove tehničke sposobnosti kultivisaće se vremenom.

Avram Minjon, "Oboreni buket" (1660-1679)

 

Blistava, svilenkasta flora preplavljuje ovu sliku. "Oboreni buket" predstavlja scenu u kojoj mačka obara ukrašenu vazu i unosi dinamiku u nešto što bi inače bilo mrtva priroda. Cveće i insekti su predstavljeni do poslednjeg detalja i sa izvanrednim finesama.

"Oboreni buket" / Autor: Avram Minjon

No, od svega odskače mačka, svojevrstan hibrid sa ušima slepog miša, ljudskim nosem i ustima besnog majmuna. U jednoj istoj slici Minjon je uspeo da pokaže i izvanrednu verodostnojnost i nešto što ona zaista nije.

Vinsent Van Gog, "Ljudi koji jedu krompir" (1885)

 

Iako se ova slika danas smatra prvim velikim Van Gogovim delom, "Ljudi koji jedu krompir" daleko je remek-dela koja će čuveni Holanđanin kasnije naslikati i njima napraviti prekretnicu u istoriji umetnosti.

Ljudi koji jedu krompir

"Ljudi koji jedu krompir" / Autor: Vinsent Van Gog

Samouki umetnik još u ovoj fazi karijere nije savladao teskturu, boju ili portret, a neguledna lica i iskrivljene glave ovih seljaka neguju suvu i nerauvnoteženu kompoziciju. Ipak, možda baš zbog nespresnosti on i dalje uspeva da postigne dražesnu bliskost.

Edvard Munk "Besni pas" (oko 1938-1943)

 

Za umetnika koji je tako izvrsno zabeležio strašne dubine ljudskog očaja, "Besni pas" je iznenađenje u opusu Edvarda Munka. Munk je bio "u svađi" sa psom svog komšije, Rolom, čije je neprestano lutanje i probelmatičan karakter nateralo umetnika da naslika nekoliko neukusnih, ako ne i potpuno dečiji crteža i litografija. Rol je bio agresivan pas, a Munk stalni predmet njegovog besa. Kako se osećao povodom toga, jasno se vidi iz ove slike.

"Besni pas" / Autor: Edvard Munk

Video: Kopija Mona Lize iz 17. veka prodata za 552.500 evra

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA