≫ 

Žerar Depardje glumi Slobodana Miloševića u albanskom filmu, biće to tužna, ratna priča

Jedna fotografija na „Instagram“ profilu Edija Rame sa Aljbinom Kurtijem i Žerarom Depardjeom podstakla je veliku raspravu u regionu – čiji je Depardje? Rasprava postaje još žešća kada se pomene da će francuski glumac igrati u filmu „Milošević i mi“

  • 32
Zerar Depardje, Slobodan Milosevic, albanska zatava

Foto: Tanjug/Rade Prelić, AP/Fred Ernst, Wikipedia

Radnja filma Milošević i mi je smeštena u 2003. godinu, film prati život albanskih porodica posle rata na Kosovu 1999. godine. Reditelj je Arben Kastrati iz Prištine, a snima se u albanskom gradu Đirokastri. I to je sve što se za sada zna o filmu. Da li je iznenađenje što ćemo Depardjea gledati u ovom ostvarenju?, pita se naš kolega, autor teksta i priloga na RTS-u.

Istoričar Veljko Stanić, misli da je sasvim očekivano da Depardje prihvati takvu jednu ulogu.

- Nemoguće mnogo je snimao. Snimio je preko 200 filmova, u svim žanrovima se ostvario, bilo je tu promašaja i slabih filmova i velikih uspeha. Neko ko nije mnogo birao, nego je mnogo radio i zbog toga bio voljen - dodaje Stanić.

Film Milošević i mi još nije najavljen u francuskim filmskim krugovima. A u albanskim je izazvao brojne komentare na račun Edija Rame. Pojedini kosovski portali uporedili su ovaj Ramin potez sa proglašenjem Gorana Bregovića počasnim građaninom Tirane.

- Jedna tako izrazito poznata figura povlači sa sobom ono što nazivamo senzacionalističkim praćenjem. Svaki pokret se tu gleda, svaka izjava se tu meri, to je nešto što prati vedete tog ranga. Mislim da tu srpski i albanski mediji više liče jedni na druge, da tu ima pomalo i dečje svađe, ko je čiji, ko je za koga, da se opredeljuje, glumi, igra - napominje Stanić.

Žerar Depardje bio je gost Beograda pre samo pet godina. Tada je pokazao veliko interesovanje za srpsku kulturu, a i za politiku.

Radoslav Zelenović, Žerar Depardje, Ivan Tasovac

Depardje je prvo izdao svoje Francuze, a onda nastavio dalje.... Foto: Tanjug/Miloš Jelesijević

- Ponosan sam što Srbija nije pratila Evropu kada je reč o blokiranju Rusije i uvođenju sankcija. Zbog toga sam impresioniran Srbijom - tvrdio je Depardje tada.

U Jugoslovenskoj kinoteci dobio je njeno najveće priznanje – „Zlatni pečat“. Tadašnji predsednik Vlade, Aleksandar Vučić, tom prilikom je napomenuo da nisu dogovarani bilo kakvi oblici saradnje, jer prijatelji mogu da rešavaju odnose i na drugačiji način.

- Važno je da će Žerar na svakom mestu u svetu i dobro i lepo govoriti o Srbiji - istakao je Vučić i zamolio Depardjea da napravi nešto što bi bilo povoljno za Srbiju, poput filma koji će o Srbiji govoriti pozitivno.

 

Da li Depardje politički promišlja i da li poznaje kontekst Balkana?

 

Istoričar Veljko Stanić ne veruje da Depardje ne poznaje kontekst prostora u kojima se kreće, uključujući i geografiju i istoriju tih zemalja, već da je neko ko je bio neukrotiv i ko je želeo da šokira svojim potezima.

- Družio se i sa Fidelom Kastrom, tako da ne bih u tome video neku naročitu političku strategiju - navodi Stanić.

"Seljak sa bokserskim nosem"

 

U svojoj autobiografiji Bilo je baš tako, Žerar Depardje sebe naziva „seljakom sa bokserskim nosem“. Rođen je u Šatoruu, u centralnoj Francuskoj. Bili su toliko siromašni da su jeli puževe. Već u desetoj godini počeo je da se bavi ilegalnim radnjama. Školske raspuste je provodio u javnim toaletima na pariskom aerodromu, gde mu je baka radila kao čistačica, dok je nije napustio u trinaestoj godini pošto je bio optužen za krađu.

U svoj ispovesti navodi da se kao dete prostituisao, pomagao lopovima u pljačkanju grobova. Ipak, njegov život se preokrenuo. Umesto beskućnika, Depardje je postao multimilioner zahvaljujući jednom lovcu na talente koji mu je platio školu glume.

Dramska spisateljica Biljana Srbljanović Depardjea opisuje kao vrlo specijalnu ličnost koju iz više razloga nazivaju „sveti monstrum“. Potiče iz toliko siromašne porodice u kojoj nisu međusobno ni govorili, a nije završio ni osnovnu školu.

- To je ona vrsta neobrazovanja i nekomunikacije u onomatopejama kao danas što imamo decu koja komuniciraju sa 'E, de si, e'. I sa druge strane, iz želje za potpunom slobodom, ta totalna anarhija koja je vladala, i to ne sa nekim smislom, kao sad smo odlučili da budemo slobodni, hipici su roditelji pa je anarhija među decom, nego jedno užasno siromaštvo gde se nisu uopšte bavili decom, on je bukvalno sam sebe napravio ni iz čega“, ističe Srbljanovićeva.

Dečak koji je jeo puževe, snimio je više od 170 filmova. Godine 1991. nominovan je za Oskara za ulogu Sirana de Beržeraka i osvojio Zlatni globus za Zelenu kartu. Bio je i grof Monte Kristo, a pamtimo ga kao i šarmantnog debeljucu iz Asteriksa i Obeliksa.

- Pre nekih tridesetak godina u njujorškom Njuzviku je pisalo da je Žerar Depardje heroj sa hiljadu lica. To je trebalo da znači, zapravo, da je on umetnik jedne raskošne snage, da je glumio i bandite i policajce, profesore, ali i velike istorijske ličnosti. Mi ga možda više znamo kao komičara u velikim komercijalnim uspesima francuske kinematografije, međutim, on je izrazito dramski glumac - kaže Veljko Stanić.

Izdaja Francuske

 

O Depardjeu kao biznismenu svet je pričao 2012. godine, kada je francuski predsednik Fransoa Oland najavio povećnje poreza na 75 odsto za superbogate. Depardje je optužio vladu socijalista da kažnjava njegov uspeh, kreativnost i talenat. Otišao je u Belgiju i rekao da želi da se odrekne francuskog državljanstva, što je u francuskoj javnosti okarakterisano kao „jadan nepatriotski čin“.

Jedan od najuglednijih francuskih časopisa u oblasti umetnosti izašao je sa naslovnicom na kojoj je bio crno-beli portret Depardjea ispod kog je pisalo „1948-2013. To je bio Depardje“.

- Užasno je čudno jer na toj vrsti patriotizma insistiraju najviše desničari, a njega su najviše napadali levičarski mediji zbog tog odnosa prema socijalističkom predsedniku, jer on je vratio pasoš. I to je problem, u stvari, to je nešto što se ne radi tamo, i tako krenuo grlom u jagode i tako iz čistog besa, kao sad će da se preseli u Belgiju. Jedan čovek toliko transagresivan, on kako ždere tako i živi i on nema uopšte granicu ni u čemu - navodi Biljana Srbljanović.

So na ranu francuskom društvu, bilo je prihvatanje ruskog državljanstva, koje mu je uručio lično Vladimir Putin. Slika njihovog zagrljaja iz Sočija obišla je svet, pa i oni koji nisu Depardjea znali po ulogama, saznali su ko je zahvaljujući ovom kontroverznom činu. O prijateljstvu sa Putinom napisao je: „Obojica smo mogli da postanemo bitange.

Kada je imao 15 godina, kao ni na mene, niko se ne bi kladio na njega ni u jedan peni“.

Žerar Depardje

Francuz koji ne može da odluči voli li Srbe ili Albance, ili i jedno i drugo kad stigne novac; Foto: Tanjug/AP/Darko Vojinović

Nesumnjivo da je u francuskom društvu postojala jedna rusofobija koja je pratila sliku Rusije i Vladimira Putina u zapadnim medijima, napominje Stanić. Sa druge strane, bio je to jedan ambivalentan odnos jer je ruska kultura još od 19. veka bila veoma važna u Francuskoj. Tih godina se održavala velika izložba u Luvru, „Rusija sveta zemlja“.

- Ali nije samo Rusija, Depardje je u isto to vreme imao izlete i u Čečeniju, Uzbekistan, otkrio je koliko je tamo popularan, imao je razne poslovne aranžmane -  istoričar.

Ono što je nama zanimljivo je Depardjeov aranžman u Crnoj Gori. Nakon sastanka sa Milom Đukanovićem u Podgorici, izjavio je da želi da postane ambasador crnogorske kulture u svetu i snima filmove u Crnoj Gori. Pomalo ironično, mediji su prenosili da u Crnu Goru dolazi po još jedan pasoš, koji na kraju nije dobio.

- Čovek koji je toliko bio sklon različitim skandalima prosto ne može bez takve vrste preteranosti - zaključuje istoričar Veljko Stanić.

U pogledu filma, na sreću, uskoro nas čeka još jedno preterivanje. Dvojica najkontoverznijih francuskih umetnika pojaviće se u istom filmu igrajući sebe - Žerar Depardje i Mišel Uelbek.

Video: Šta bi se desilo da je Milošević oboren 9. marta?

 

(Telegraf.rs / RTS)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA