≫ 

Preminuo Branko Lustig, zatočenik Aušvica i producent "Šindlerove liste" i "Gladijatora"

Zbog jevrejskog porekla, u toku Drugog svetskog rata, preživeo je zloglasne koncentracione logore

  • 1
Branko Lustig

Foto: Profimedia

Jutros je u Zagrebu umro istaknuti filmski producent i jedini hrvatski dvostruki dobitnik Oskara, Branko Lustig.

U svojoj karijeri dobio je niz značajnih međunarodnih priznanja - 2014. predsednik Francuske dodelio mu je Odličje Viteza reda umetnosti i književnosti, a iste je godine uvršten među 50 najboljih svetskih filmskih producenata svih vremena, kao 29. na listi uglednog časopisa "The Daily Beast".

- Moj broj je A3317. Dalek je put od Aušvica do ove pozornice. Umirući su mi ostavili u amanet da, ako preživim, pričam kako je bilo - rekao je Lustig nakon što je nagrađen filmskom nagradom Oskar kao najbolji producent 1993. godine za film "Šindlerova lista".

Rodio se u Osijeku 1932. godine. Zbog jevrejskog porekla bio je u toku Drugog svetskog rata zatočenik zloglasnih koncentracionih logora Aušvic i Bergen-Belsen. Većina članova njegove porodice nestala je u koncentracionim logorima širom Evrope, uključujući i njegovu baku koja je ubijena u plinskoj komori i oca koji je ubijen u Čakovcu.

Iako vrlo mlad, uspeo je da preživi strahote logora, a na dan kad je oslobođen, imao je samo 30 kilograma. Njegovo iskustvo iz logora ugrađeno je u "Šindlerovu listu", film Stivena Spilberga, kojem je pomogao da uverljivo prikaže mučne scene iz koncentracionih logora.

- Sreća me prati još od logora - govorio je.

Lustig je 1955. godine diplomirao glumu na Akademiji dramskih umetnosti Univerziteta u Zagrebu, iste je godine počeo profesionalnu karijeru u zagrebačkom Jadran filmu, u to doba velikom preduzeću za proizvodnju i distribuciju filmova.

Ubrzo sledi Lustigov angažman u gotovo svim inostranim filmskim produkcijama na području bivše Jugoslavije. Radio je kao upravniklokacije (location manager), asistent režije, asistent produkcije i producent, a u nekoliko je filmova odigrao i manje uloge.

Od filmova i serija na kojima je tad sarađivao najznačajniji su "Guslač na krovu", "Sofijin izbor", "Limeni bubanj", "Vetrovi rata" i "Rat i sećanja".

Lustig se 1988. seli u SAD, gde nastavlja da gradi filmsku karijeru, prvenstveno kao producent. Blisko je sarađivao s uglednim rediteljima Stivenom Spilbergom i Ridlijem Skotom, a producirao je veliki broj priznatih i nagrađivanih filmova, npr. "Pad crnog jastreba", "Hanibal", "Kraljevstvo nebesko", "Američki gangster"...

Dva filma iz toga razdoblja - "Šindlerova lista" i "Gladijator" donela su mu nagrade Oskar i BAFTA. Njegov rad na mini-seriji "Drug Wars: The Camarena Story" okrunjen je nagradom Emi. Svog Oskara za "Šindlerovu listu" 2015. donirao je Muzeju holokausta "Yad Vashem" u Jerusalimu.

Branko Lustig

Branko Lustig / Foto: Profimedia

Lustig je niz godina bio aktivan u Holivudu, gdje je učestvovao u radu Akademije filmskih umetnosti i nauke kao član Odbora za nominacije. Jedan je od inicijatora USC "Shoah Foundation", zadužbine posvećene izradi audio-vizualnih intervjua s preživelima i svedocima holokausta.

Pre šest godina sa suprugom se vratio u Zagreb. Tada je u razgovoru za Jutarnji.hr izjavio da ni za čim u životu ne žali.

- Ne bih ništa promenio, ovako kako je bilo bilo je divno. Toliko sam prijatelja i poznanika stekao, imao sam zaista lep život. Ali, što je bilo, prošlo je, tako je to kad postanete stariji, družite se s najstarijim prijateljima, a ja ih ovde nemam. Nisam ovde išao u školu, moji su prijatelji u Zagrebu. Osim toga, Kalifornija je predivna zemlja, ali nema Žumberka, a to joj je velika mana - rekao je Lustig.

Od 2008. godine bio je predsednik Festivala tolerancije - JFF Zagreb, do pre nekoliko godina poznatog pod nazivom Festival jevrejskog filma, koji se svake godine organizuje u Zagrebu, ali i u gradovima nekoliko drugih država regije.

U aprilu je proglašen počasnim građaninom Zagreba. Hrvatski predsednik Franjo Tuđman odlikovao je Lustiga 1994. godine Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom za zasluge u promicanju međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske.

Video: Ustaše su ga otele od majke kada je imao 2 godine od smrti ga spasla Diana Budisavljević

(Jutarnji.hr)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Boki

    14. novembar 2019 | 15:00

    Legenda. Izuzetna licnost i stvaralac. Ja se najradije secam njegove serije "Vetrovi rata". Saucesce porodici.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA